Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosincu su porasle za 5,5 % u odnosu prema istom mjesecu 2020., u cijeloj prošloj godini prosječno su bile više 2,6 %, a bi ove godine inflacija mogla dodatno ubrzati, pri čemu se prognozira da će premašiti tri posto.

Godišnja stopa inflacije u prosincu od 5,5 % najviša je još od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 %. U odnosu prema studenome, u prosincu su potrošačke cijene prosječno ostale na istoj razini, pokazuju objavljeni podatci Državnog zavoda za statistiku. “Daljnje ubrzavanje inflatornih pritisaka nastavljeno je i u prosincu 2021. Uz stagnaciju na mjesečnoj razini, godišnja stopa rasta dosegnula je visokih 5,5 %, što je blago nadmašilo naša očekivanja. Najviša je to razina od listopada 2008.”, kažu analitičari iz Raiffeisenbank Austria.

Promatrano na godišnjoj razini, najviši rast cijena u prosincu bilježi kategorija prijevoza, 11,4 %, uvelike generiran rastom cijena goriva, za 22,5 %. Godišnji rast cijena bilježe i sve ostale kategorije osim zdravlja, s padom od 0,3 %. Cijene hrane, koje imaju znatan udio u košarici dobara, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su prosječno na godišnjoj razini u prosincu bile više za 8,1 %. Rast je primjetan i kod alkoholnih pića i duhana, od 5,9 %, odjeće i obuće, 3,7 %, stanovanja, 3,2 %, pokućstva, 4 %, itd. U prosincu su u odnosu prema studenome najviše porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića - prosječno više 1,4 %. Porast indeksa potrošačkih cijena u prosincu u usporedbi sa studenim ublažile su cijene odjeće i obuće, prosječno niže 8,2 %, te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, prosječno niže 0,2 %. Za cijelu 2021. prosječna stopa inflacije iznosila je 2,6 %. Kako ističu iz RBA, oko 50 % rasta cijena u 2021. odražavaju više cijene energije. Navode i da je proljetno podizanje trošarina na duhan i alkoholna pića učinilo pritisak na te proizvode, pa njihove godišnje cijene više 5,9 % objašnjavaju dodatnih 13 % doprinosa rastu cijena. Probuđena inflacija hrane pridonijela je prosječno tijekom 2021. rastu cijena sa 11,6 %, ističu. “Čini se da do sada porast cijena sirovina na svjetskom tržištu, kao i utjecaj poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, nije odigrao znatnu ulogu u godišnjem rastu potrošačkih cijena. Naime, industrijski proizvodi (bez hrane i energije) u istom su razdoblju poskupjeli za samo 0,6 %, uz doprinos ukupnom rastu potrošačkih cijena za oko 6,6 %”, kažu iz RBA.

Analitičari RBA ocjenjuju da takva kretanja ne odražavaju uobičajeni obrazac prije pandemije COVID-19, i uglavnom su generirana inflacijom u ponudi. Stoga monetarna politika u RH ima ograničene instrumente za reagiranje pa se dio inflatornih pritisaka pokušava obuzdati administrativnim ograničenjem cijena goriva, što smo vidjeli u listopadu i studenome. Ove godine Hrvatsku očekuje ubrzanje inflacije, sudeći po podizanju prognoza o rastu cijena u Vladi i HNB-u. Naime, prošlog je tjedna potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio da je Vlada naviše korigirala projekciju rasta inflacije za 2022. godinu, na 3,5 %, s prethodne projekcije, sadržane u proračunu za 2022., o inflaciji od 2,5 %.

”Vrhunac inflatornih pritisaka očekujemo u prvom tromjesečju, a uz pretpostavku normalizacije globalnih lanaca opskrbe oni bi se trebali smiriti u drugoj polovini godine. Treće tromjesečje 2022. donijet će smirivanje, praćeno usporavanjem kako se približavamo kraju godine. Međutim, čak ni ovakva kretanja neće biti dovoljna da stopu inflacije u 2022. stavi ispod prosjeka 2021. godine. U 2022. očekujemo prosječnu stopu rasta potrošačkih cijena od 3,1 %, uz naglašen uzlazni rizik”, ocjenjuju u RBA. H