ŽUPANJA - Poduzetničke bi zone trebale biti pokretači razvoja gospodarstva i brojnim je gradovima i općinama država darivala zemljište za njihovo osnivanje, ali na terenu su u mnogim slučajevima to i dalje ledine, bez infrastrukture, u kojima umjesto radnih mjesta niče korov.

Jedan od glavnih razloga je taj što su se zone u pravilu razvijale stihijski, bez studija isplativosti, bez prethodne analize tržišta i potreba privatnih ulagača. A njima su prije svega bitni dobar geostrateški položaj i prometna povezanost, potpuna infrastrukturna opremljenost zone, raspoloživa kvalitetna radna snaga, ali i suradnja lokalne i regionalne vlasti.



Ni u općinama županjske Posavine većina poduzetničkih zona još nije u funkciji, osim u Gradištu, Babinoj Gredi i Cerni, dok druge općine tek kreću u njihovo osnivanje i infrastrukturno opremanje. A Općina Vrbanja, kao i Grad Županja, zbog sudskog su spora i nemogućnosti raspolaganja zemljištem u postojećim zonama morale krenuti u osnivanje novih kako bi poduzetnicima imali što ponuditi.

Načelnik Bošnjaka Andrija Juzbašić smatra da je jedna od bitnih pretpostavki za gospodarski razvoj ove općine stavljanje u funkciju poduzetničke zone. Prostire se na ukupno 45 hektara, komunalnu infrastrukturu gradit će najprije na 24 hektara, a dalje će raditi i popunjavati zonu ovisno o potrebama.

Nakon čak 12 godina od osnutka, krajem 2020. konačno je počelo infrastrukturno opremanje poslovne zone Velebit u Gunji. Kao jedan od strateških projekata Općine trebala bi, kaže načelnik Anto Gutić, omogućiti nove investicije i toliko potrebna radna mjesta. Ni u općini Drenovci zona još nije stavljena u funkciju, u njoj bi trebao niknuti Centar za preradu GMO Free soje, a razmišlja se o osnivanju i opremanju još jedne gospodarske zone. "Cilj nam je osigurati sve preduvjete da poduzetnici i potencijalni ulagači prepoznaju prijatelja u općini Drenovci", kaže načelnik Josip Nasurović. Poduzetnička zona jedan je od prioriteta i u općini Štitar.



I dok lokalni čelnici u njih polažu velike nade, s obzirom na okolnosti i negativne trendove, koji su potvrđeni i objavom rezultata popisa stanovništva, a koji je pokazao poražavajuću stvarnost, pitanje je hoće li one zaživjeti i postići željeni učinak.

Zonu Ambarine u Gradištu (54 hektara) prije 15-ak godina financirala je Europska komisija iz CARDS programa. Infrastrukturno je opremljena i ima odličnu prometnu povezanost. Ondje radi 10-ak poslovnih subjekata i zapošljavaju oko 350 ljudi. Unatoč svim tim referencama i prednostima 50 posto zone i dalje je neiskorišteno. Ozbiljnijih upita ili pisma namjere nekog većeg ulagača koji bi stvorio nove vrijednosti i otvorio nova radna mjesta, potvrdio nam je načelnik Srećko Papac, nije skoro bilo.

- Mislim da poslovne zone, kojih već ionako ima dovoljno, a do sada nisu zaživjele, neće moći preokrenuti situaciju niti potaknuti razvoj gospodarstva na ovom našem području. I to zasigurno, objektivno gledajući, u bližoj budućnosti nema perspektive, niti će one išta riješiti. To je realnost - zaključuje.

Dodaje da prije svega treba misliti o tome gdje se zone nalaze, kakva je demografska slika toga područja i potencijal radne snage koji je ulagačima jako važan. Primjerice, proizvodnja koja traži visokokvalificirane ljude, inženjere elektrotehnike i strojarstva, mora biti u blizini velikih gradova, u blizini stručnih i visokoobrazovnih institucija. A u županjskoj je Posavini, koja je izgubila čak 10.267 stanovnika, sve je veći problem s pronalaženjem radne snage uopće. I investitori ondje ne pronalaze svoj interes.

U zone bi se htjeli preseliti uglavnom lokalni poduzetnici koji se planiraju širiti, ako im projekti budu odobreni i uspiju za njih povući tražena sredstva.