Svijet
PREGOVORI RUSIJE, SAD-A I NATO-A

Europa bliže ratu nego ikad u trideset godina
Objavljeno 14. siječnja, 2022.

Kremlj je u četvrtak opisao “neuspješnima” dosadašnje pregovore Rusije, Sjedinjenih Država i NATO-a i naveo da ima neslaganja u temeljnim pitanjima. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva “izrazito negativno” gleda na zakon o sankcijama Rusiji koji su predstavili američki demokratski senatori i da se to doima kao pokušaj pritiska na Moskvu. Peskov je rekao da su dva kruga pregovora Rusije i Zapada ovog tjedna dovela do “pozitivnih nijansi”, ali Moskva traži konkretne rezultate, ne nijanse.



Razgovori, koji su se u četvrtak preselili u Beč na sastanak Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, usmjereni su na niz sigurnosnih zahtjeva koje je Moskva postavila Zapadu. Predloženi zakon o sankcijama, koji ima podršku Bijele kuće, ciljao bi na najviše ruske vladine i vojne dužnosnike, uključujući predsjednika Vladimira Putina te ključne bankarske institucije ako Moskva napadne Ukrajinu. Peskov je rekao da bi uvođenje sankcija Putinu bilo jednako prekidu odnosa Moskve i Washingtona. “Na pojavu takvih dokumenata i izjava gledamo izrazito negativno dok se u pozadini odvijaju pregovori, iako neuspješni”, rekao je Peskov novinarima. Predložene mjere “ne pridonose konstruktivnoj atmosferi u ovim pregovorima”, dodao je.



Rusija je zabrinula Kijev i Zapad gomilanjem vojnika i opreme blizu Ukrajine i strahuje se da priprema napad. Moskva to poriče i tvrdi da ima pravo raspoređivati snage na svom teritoriju kako god želi. Moskva traži sigurnosna jamstva od Zapada, uključujući obvezujuće obećanje NATO-a da neće primiti bivšu sovjetsku republiku Ukrajinu u taj vojni savez i da će povući snage iz bivših komunističkih zemalja središnje i istočne Europe koje su se pridružile NATO-u nakon Hladnog rata. SAD je odbacio te zahtjeve kao neprihvatljive, ali Washington i NATO rekli su da su voljni razgovarati s Rusijom o kontroli naoružanja, raspoređivanju projektila i mjerama za izgradnju povjerenja.



Obraćajući se u Beču predstavnicima 57 članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau nije imenovao Rusiju, ali je naveo niz sukoba u koji je navodno Moskva uključena. “Čini se da je opasnost od rata na prostoru OESS-a veća nego ikad u 30 godina”, rekao je Rau u govoru iznoseći prioritete svoje zemlje dok ove godine predsjeda tom organizacijom te dodao: “Već nekoliko tjedana suočeni smo s mogućnošću velike vojne eskalacije u istočnoj Europi.” Poljska je među članicama NATO-a koja najviše diže glas kada se radi o suočavanju s onim što smatra ruskim revizionističkim ambicijama u istočnoj Europi. “Trebali bismo se usredotočiti na mirno rješavanje sukoba u Ukrajini i oko nje”, dodao je Rau, pozivajući na “puno poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i jedinstva Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica”. H/D.Pav.
"NEĆEMO PREGOVARATI POD PRITISKOM"
Grupiranje ruskih vojnika na granici s Ukrajinom “dio je pritiska” koji Moskva stvara kako bi dobila što želi, no “nema pregovora pod pritiskom”, rekao je u četvrtak šef europske diplomacije Josep Borrell. “Dobili smo garancije da se ni o čemu neće odlučivati i pregovarati bez Europljana i savršene koordinacije s Amerikancima”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost u Brestu, gradu na krajnjem sjeverozapadu Francuske, aktualne predsjedateljice Europske unije. U Brestu je održan neformalni sastanak europskih ministara obrane EU-a, a velik dio tog susreta bio je o krizi kod Ukrajine.

Možda ste propustili...

PROŠIRENJE EU-A I “PUNA IZVEDBA” SCHENGENA

Slovenija poziva susjede na ukidanje kontrola na granici

KONGRES IZGLASAO 61 MILIJARDU DOLARA ZA UKRAJINU

Rusija će pojačati napade dok ne stigne pomoć SAD-a

EU I SAD UPOZORAVAJU DODIKA:

Odgovorni ste za krize jer kršite ustav BiH

Najčitanije iz rubrike