Broj ilegalnih ulazaka u Europsku uniju prošle je godine dosegnuo gotovo 200.000, što je najveći broj od 2017., objavio je ovog tjedna Frontex. To je 36 posto više i u odnosu prema pretpandemijskoj 2019., a u odnosu prema 2020. godini 57 posto više, navodi europska Agencija za obalnu i graničnu stražu.

Demograf Stjepan Šterc kaže nam da vrijedi isto što se događalo i u vrijeme kada je počela migracijska priča prema Europi, a to je da, s obzirom na veliki migracijski potencijal, migracije neće stati, što se pokazuje i u ovim epidemijskim kriznim vremenima. "Čim se malo ublaže epidemiološke mjere, intenzitet migracija usmjerenih prema Europi se povećava. Naravno da je ta kopnena, ‘naša‘, ruta poseban izazov te se Europa mora pripremiti da će migracije biti konstanta - mijenjat će se samo njihov intenzitet", ističe Šterc.

Najveći broj ilegalnih prelazaka bio je preko centralnomediteranske rute, više od 65.000, što je povećanje od 83 % u odnosu prema 2020. Slijedi zapadnobalkanska ruta, gdje je zabilježeno više od 60.000 ilegalnih prelazaka, čak 125 % više nego pretprošle godine, pa istočnomediteranska i zapadnoeuropska ruta s porastom od 0,5 odnosno 6 %. Na sasvim novoj ruti, na istočnim granicama s Bjelorusijom, bilo je 8000 ilegalnih prelazaka, što je povećanje od 1069 %. Šterc kaže da, kada gledate balkansku rutu, kao i to otkuda stanovništvo kreće prema Europi - uglavnom s Bliskog istoka, odnosno iz jugozapadne Azije, onda je zapravo ona logičan odabir jer je velik put koji moraju proći. "Uglavnom ga, dominantno, prolaze pješice, najčešće kroz područja koja nisu jako privlačna za putovanje - to su u pravilu brdsko-planinska područja, i traži se spoj BiH i Europe, kroz najuži koridor našeg Gorskog kotara. To i nije neko posebno iznenađenje, i dalje će se događati na nama bližim područjima, pogotovo na granici s BiH. Ako se tako nastavi, BiH će polako gotovo postati neformalni migracijski ‘hot spot‘ prema Europi, što ju apsolutno može destabilizirati. Ova politička previranja u BiH dijelom su uvjetovana i time", ističe Šterc.

Na mediteranskoj ruti, dodaje, prelazi se na zapad brodovima, gdje su i zabilježena najveća stradavanja. Kako kaže, cijela ta migracijska priča je jedna katastrofa i migranti, bez obzira na razlog doseljavanja, prolaze nevjerojatno velike teškoće na tom putu. "S obzirom na to da nam iz Europe stižu stalne informacije koliko njima treba radnika - u utorak smo čitali da ih Njemačka sada treba 300.000, pa je njihov ministar gotovo ‘zavapio‘ da treba pozvati više migranata s obzirom na te potrebe - to treba biti strateška europska priča, ako misle dohvaćati tu radnu snagu. No, onda neka se i pripreme da tu radnu snagu i dovedu u Europu, ako im je toliko potrebna, a ne da očekuju da to bude izbjegličko-prognanička varijanta nadomjestka radne snage", smatra Šterc.



Osobe koje su 2021. najčešće zatečene u ilegalnom prelasku granice su Sirijci, slijede Tunižani, Marokanci, Alžirci i Afganistanci. Šterc kaže kako su regije poput sjeverne Afrike i jugozapadne Azija, posebno Sirija, još uvijek bez stabilnosti. Kaže da se ljudski prognanički potencijal ovoga trena vjerojatno procjenjuje i na više od 20 milijuna, s obzirom na broj ljudi koji su "pomaknuti" iz mjesta stalnog prebivališta.

Kao i 2020., i prošle je godine bilo manje od 10 % žena među ilegalnim migrantima, što je znatan pad u odnosu prema 2019. godini. Udio maloljetnika ostao je u velikoj mjeri jednak. Šterc kaže kako je i 2015. bila prevladavajuća muška populacija, koja je u "radnoj i vojnoj dobi". "To će se nažalost i nastaviti. Očito je da toj tragediji, gdje vidimo da na putu pogibaju i djeca, nema kraja", zaključuje.

Na centralnomediteranskoj ruti najčešće su ilegalno prelazili Tunižani, a slijede ih Egipćani, kojih je bilo sedam puta više nego 2020. godine. Potom slijede migranti iz Bangladeša, Alžira i Maroka. Na zapadnobalkanskoj ruti rastao je broj ilegalnih prelazaka do rujna, a nakon toga blago padao. Većina zatečenih u ilegalnom prelasku bila je od ranije u tom području, odakle višekratno pokušavaju ući u EU i dalje do željenog odredišta, kaže Frontex.