Vlada je dodijelila 14,3 milijuna kuna za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda u prošloj godini. Gradovi i općine kojima su sredstva doznačena dužni su ih odmah isplatiti oštećenicima te voditi računa da su sredstva strogo namjenska. Za to i za pravodobnu izradu izvješća o utrošku sredstava, odgovorni su gradonačelnici i općinski načelnici. Hrvatsku su lani pogodile različite prirodne nepogode od tuče, kiše koja se smrzavala u dodiru s podlogom, mraza, pa do suše i olujnih i orkanskih vjetrova. Pogodile su velik broj jedinica, što potvrđuje činjenica da je Vladina pomoć raspoređena na čak 154 grada i općine u 14 županija. Najveće štete pretrpjele su i najveću pomoć države dobile Virovitičko-podravska (5,5 milijuna), Bjelovarsko-bilogorska (3,5 milijuna) te Koprivničko-križevačka županija (1,2 milijuna kuna). Po iznosu pomoći slijede Međimurska (758.000 kuna), Zagrebačka (640.000), Vukovarsko-srijemska (540.000), Osječko-baranjska (512.000), Brodsko-posavska (488.000), Zadarska (236.000), Sisačko-moslavačka (230.000), Karlovačka (218.000), Varaždinska (182.000), Požeško-slavonska (142.000) i Istarska županija (68.000) te Grad Zagreb (65.000 kuna). Požeško-slavonska županija ovaj put dobila je manji iznos, samo za štetu od mraza, jer joj je Vlada ljetos s 20 milijuna kuna pomogla prebroditi posljedice dva snažna nevremena u mjesec dana i s golemim materijalnim štetama. Na popisu nema ni Splitsko-dalmatinske županije, odnosno Grada Vrgorca, kojemu je Vlada lani dodijelila 3,7 milijuna kuna za ublažavanje šteta od poplava na samom kraju 2020. godine. Od 14,3 milijuna kuna, najveći dio - 13,9 milijuna, namijenjen je za štete potvrđene u poljoprivredi, a samo manji dio, 357.000 kuna, za štete na građevinama.



Prema podacima, prirodne su nepogode lani napravile štetu veću od 2,1 milijardu kuna. Prijavljene štete u poljoprivredi iznose 975 milijuna kuna, a štete na građevinskim objektima, građevinskim zemljištima te cestovnoj i komunalnoj infrastrukturi gotovo 1,1 milijardu kuna. H