Interdisciplinarni znanstveno-istraživački projekt Automatsko praćenje poljskog jasena metodama daljinskih istraživanja podacima programa Copernicus (RS4EST), jedan je od prvih u Hrvatskoj odobren za financiranje od Europske svemirske agencije (ESA).
Projekt vodi Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, s partnerima Hrvatskim šumama i Državnom geodetskom upravom. Jedan od glavnih ciljeva je i razvoj prototipa algoritma za automatsko praćenje šuma poljskog jasena, na temelju naprednih metoda daljinskih istraživanja uporabom svemirskih tehnologija. Razvojem automatskog sustava za praćenje propadanja poljskog jasena omogućit će se prikupljanje točnih i aktualnih podataka o stanju te vrste.

Dekan Geodetskog fakulteta, prof. dr. Almin Dapo, istaknuo je da je ovo jedan od projekata gdje se pokazuje da se kroz strojno učenje i svemirska istraživanja mogu napraviti velike stvari za društvo, jer znanost uspijeva pomaknuti granice - povezuje društvo i gospodarstvo te radi velike korake.

Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj je 2.759.039 hektara (ha), tj. 49,3 % kopnene površine države, po čemu je ona u skupini šumovitih europskih zemalja. Praćenje zdravstvenog stanja šuma, a naročito intenziteta i dinamike oštećenosti stabala, nužna je aktivnost u gospodarenju šumama. Da je to izniman projekt za Hrvatsku koji je spojio struku i znanost, slaže se i Igor Fazekaš, član Uprave Hrvatskih šuma. "Njegovu važnost potvrđuje suradnja s ESA-om. U Hrvatskoj ima 30.000 ha čistih šuma jasena, a još 120.000 ha je pod miješanim šumama. Ovaj projekt dat će nam bolji uvid u stanje tih šuma koje rapidno propadaju zadnjih godina zbog napada gljive nametnika Chalara fraxinea. Ovoj vrijednoj vrsti prijeti izumiranje i moramo učiniti sve što je u našoj moći da je sačuvamo", kazao je Fazekaš. Poljski jasen, važna gospodarska i ekološka vrsta u Hrvatskoj, do prije desetak godina bio je zdrav i vitalan.
Od 2015. zabilježen je porast propadanja (sušenja) šuma jasena, što postaje prijetnja bioraznolikosti i održivom gospodarenju. Kako bi se ublažile posljedice propadanja i gubljenja vrijednosti drvne mase, važno je što ranije detektirati početak propadanja. "Postupak zahtijeva mnogo terenskog rada i ljudskih resursa. Naši stručnjaci pružit će potrebne prostorne podatke koji će pridonijeti uspješnosti projekta - digitalni ortofoto, aerofotogrametrijske snimke, digitalni modeli reljefa i temeljne topografske baze. Dat ćemo i stručnu podršku pri izradi karata i ostalih vizualizacija", rekao je zamjenik glavnog ravnatelja Državne geodetske uprave Antonio Šustić.



Program Copernicus ESA-e sa satelitskim segmentom (Sentinel sateliti) omogućuje besplatan pristup snimkama visoke prostorne i vremenske rezolucije. Ti podatci mogu se koristiti za brzu detekciju stanja jasena i drugih vrsta te izradu karata oštećenosti. Razvijeni sustav omogućit će provedbu prostorno-vremenskih analiza i ubrzati kvalitetu praćenja i upravljanja šumama.



Želimir Kramarić, načelnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja i delegat pri ESA-i, istaknuo je da će to ministarstvo s ESA-om uložiti osam milijuna eura u identifikaciju i kvalitetnu pripremu natječaja. Projekt RS4EST istražit će razvoj naprednog algoritma za automatsko prikupljanje i obradu velike količine satelitskih snimaka te detektiranje oštećenosti šuma poljskog jasena u blizu realnom vremenu. Algoritam će biti razvijen na temelju daljinskih istraživanja i strojnog učenja te bi trebao automatizirati i ubrzati proces izrade karata oštećenosti. Očekuje se da će takvi podatci omogućiti uvid u stanje na terenu samo nekoliko sati od preleta satelita te biti značajni za šumare, ekologe, upravitelje resursa i donositelje politika i odluka. Vesna Latinović