Muzeji su se zbog pandemije i u 2021. našli u nezavidnoj situaciji, manje posjetitelja i prihoda “novo normalno” je za sektor u cijelome svijetu, a hrvatske, osobito zagrebačke muzeje u oporavku, dodatno opterećuju i posljedice prošlogodišnjih potresa.

Proteklu godinu muzeji se nisu zatvarali zbog koronavirusa, štoviše među sigurnijim su mjestima što se tiče potencijalne zaraze, a naruku im je išla i dobra turistička sezona zahvaljujući kojoj je pad posjeta muzejima djelomično zaustavljen. Prema anketi Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) od ove jeseni, pet hrvatskih muzeja s najviše posjetitelja prošlih godina ovoljetna je dva turistički najjača mjeseca zabilježilo porast posjećenosti od 84,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno 70 posto posjećenosti tijekom pretpandemijskog ljeta 2019. Ravnateljica MDC-a Maja Kocijan kaže kako se “COVID burn-out”, iscrpljenost koronom, počeo osjećati i u muzejskom sektoru koji je globalno pokošen pandemijom, muzeji se u nekim zemljama zatvaraju četvrti put, izgubljene su milijarde dolara... Podatci o posjećenosti za cijelu Hrvatsku i cijelu 2021. znat će se uskoro, no očekuje se da će ukupan broj posjetitelja biti mnogo sumorniji jer sezona je trajala kratko, školskih je posjeta manje, a više od polovine zagrebačkih muzeja zatvoreno je, očekuje selidbu i obnovu.

- Treba imati na umu da se više od pola svih muzejskih predmeta RH, 57 posto, čuva upravo u zagrebačkim muzejima, a od njih 33 šesnaest je potpisalo ugovore o obnovi sredstvima EU fonda solidarnosti - dodala je Kocijan. Među njima su Muzej za umjetnosti i obrt, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski športski muzej, Hrvatski školski muzej, neki su već napustili zgradu, a drugi su u tom procesu. Hrvatski muzeji nastavili su se snalaziti preko online platformi i društvenih mreža, a prema MDC-ovu istraživanju, prvom takve vrste, muzejske je postove pregledalo 17 milijuna online posjetitelja.

Moderna galerija ove je godine promijenila ime u Nacionalni muzej moderne umjetnosti, čime su napokon jasnije definirani smisao i uloga te institucije koja ima 11.000 ponajboljih ostvarenja moderne hrvatske umjetnosti. Muzej je u proteklom razdoblju redovito postavljao izložbe, među kojima se ističu “Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith” te “Fragmenti melankolije” utemeljenu na kustoskom konceptu Željka Marciuša.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu (MSU) imao je veliku retrospektivnu izložbu Ratka Petrića “Baciti istinu u lice!”, na kojoj je prvi put predstavljen integralni kritički presjek njegova opusa, kao i retrospektivu u povodu 100. godišnjice rođenja Ivana Kožarića, kojemu je pak riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti priredio izložbu “Odletjeti u eter ili ostati na Zemlji”. U MSU-u se mogla pogledati i izložba “Zagreb Većeslava Holjevca od 1952. do 1963.: Urbanistička vizija i arhitektonski dosezi”, te “Arhipelag” Matka Vekića, jednog od najistaknutijih slikara srednje generacije. H/T.K.