Mozaik
BARANJSKA MJESTA NASTANJENA PODUNAVSKIM ŠOKCIMA

Bor se kitio jabukama i orasima omotanima u sjajni zlatni papir
Objavljeno 24. prosinca, 2021.
Nedodirljivi redoslijed Badnjih običaja započinjao je unošenjem slame u kuću

U potragu za starim božićnim običajima krenuli smo u baranjska mjesta nastanjena podunavskim Šokcima i zaustavili se u Gajiću, selu čiji se stanovnici i nadalje trude, osim samo njima svojstvene komunikacije, očuvati brojne autohtone običaje, posebice one blagdanske. Badnjak i Božić stoga nastoje proslaviti slično kako su ih slavili djedovi najstarijih stanovnika. Već početkom adventa, naime, u selima baranjske Šokadije vladalo je ozračje iščekivanja Božića. Nedodirljivi redoslijed Badnjih običaja prepunim simbolike započinjao je u rano jutro unošenjem slame u kuću, u kojem su djeca uoči polnoćke tražili zaostalo klasje i kukuruz koje je simboliziralo želje za plodnom nadolazećom godinom. Seljaci su voljeli isticati svoje blago, pa se pod stolom znalo naći i nešto opreme za stoku, kao što su kandžije i arnjevi. Paljenjem adventskih svijeća počinjao je ritual badnjačkog posta kada se, unatoč prepunim ambarima i pušnicama, postilo uz ribu, kod mještana koji su stanovali bliže vodi, ili kod onih kontinentalnih Šokaca s kuhanim posnim grahom.



- Stajali smo oko stola ispod kojeg je bila neizbježna slama i čekali da otac ili did uđe u kuću sa zdjelom ili tanjurom prepunim raznih žitarica. Čim je otvorio vrata rekao je "Faljen Isus, čestit Božić", na što mu je baka odgovorila "Živi i zdravi bili svi zajedno s tobom" - prisjećaju se stariji stanovnici, nastavljajući kako je uslijedila molitva, nakon koje je domaćin žlicom vina gasio svijeće koje su stajale na stolu.

U većini obitelji na Badnjak se jela sušena riba i posni rezanci. Rezao se božićni kruh, također podliven s nekoliko kapi vina, a djeca su s nestrpljenjem čekala božićno drvce (čamovinu) koji im je donosio anđel.

- Anđel je obično bila susjeda koja je na sebe stavila plahtu, a bor je ranije jabukama i orasima omotanima u zlatni papir okitila majka ili baka - pričaju, ističući kako su darovi bili u obliku ponekog bombona, jabuke i naranče, tada poprilično egzotičnog voća kojima su se najviše radovali. Na sam Božić za ručak je bila piletina, plesalo se i pjevalo isključivo uz gajde i diple. Na slami su se djeca valjala i spavala sve do Tri kralja. I.Getto
Da se stoka plodi i da žito rodi
”Da se stoka plodi i da žito rodi”, bili su uobičajene želje stanovnika svih šokačkih sela zazivajući plodnu sljedeću godinu. Vrhunac badnjaka bila je polnoćka u obližnjoj crkvi svete Barbare u koju su na tu večer žene (što i danas rade) oblačile srdomu (dugi plavi kaput), dok su muškarci oblačili kožuv. Nakon ponoćke i prestanka posta, večerala se pača (hladetina) te ostali suhomesnati proizvodi nedavnog kolinja.

U većini obitelji na Badnjak se jela sušena riba i posni rezanci, rezao se božićni kruh

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike