Zadaća proračuna za 2022. je preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta. Želimo da ovaj proračun ubrza rast, gospodarsku transformaciju i strukturne reforme te jača našu otpornost i dublju integraciju unutar Europske unije, bio bi sažetak onoga što je u Saboru predstavio predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Proračun za 2022., najvažniji financijski dokument države, a koji je usvojen u srijedu, temelji se na pozitivnim i ohrabrujućim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva, najavi gospodarskog rasta i rasta BDP-a od najmanje 9 posto u 2021., uspješnoj turističkoj sezoni i rastu izvoza. Premijer je dodao da je s obzirom na neizvjesnost oko daljnjeg razvoja pandemije, državni proračun prilagođen i okolnostima s kojima se Hrvatska i cijeli svijet suočavaju već gotovo dvije godine od početka najveće zdravstvene krize koju pamtimo. "Ovaj je proračun odraz nezaobilazne uloge države u sprječavanju urušavanja društva i gospodarstva te u stvaranju uvjeta za što brži gospodarski oporavak", kazao je. Govoreći o snažnom gospodarskom oporavku, rekordnom rastu od 16,5 posto u drugom kvartalu, te 15,8 posto u trećem kvartalu ove godine, premijer je naglasio da Hrvatska ima snage na učinkovit način ostvariti veći realan rast nego je to bilo 2019. U proračunu za 2022., kazao je Plenković, posebna je pozornost poklonjena sanaciji šteta od potresa, povećanju socijalnih naknada, povećanju naknada za roditeljski dopust te osiguravanju fiskalne održivosti lokalnih jedinica. Osim toga, ulaže se u zdravstvo gotovo milijardu kuna, a u nabavu višenamjenskih borbenih aviona Rafale 2,2 milijarde kuna. Državnim proračunom za 2022. godinu predviđeni su prihodi od 164,5 milijardi i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi, ili 2,6 posto BDP-a.



Ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić kazao je kako se očekuje da će pokretači rasta u idućim godinama uz rast osobne potrošnje biti i izvoz roba i usluga te investicije. Dodao je da je procjena rasta BDP-a za iduću godinu i iduće dvije godine nakon toga 4,4 posto. Marić je podsjetio kako je prije izbijanja COVID-a Hrvatska, poglavito posljednje tri godine (2017., 2018. i 2019.), zabilježila proračunske viškove, suficit konsolidiranog proračuna opće države. "Ti suficiti bili su zapravo glavni pokretači smanjivanja udjela javnog duga u BPD-u u četiri godine za gotovo 12 postotnih bodova. Sam COVID, jedna godina COVID-a 2020. digla je naš javni dug na 87,3 posto", rekao je Marić te dodao: "Već ove godine mi ga ponovno vraćamo na silaznu putanju i u godinama koje slijede nastavljamo s tom silaznom putanjom." PDV je najvažniji, najizdašniji, prihod u idućem trogodišnjem razdoblju prelazi čak i iznose od 60 milijardi kuna, što je pokazatelj da je osobna potrošnja u Hrvatskoj jedan od stalnih pokretača gospodarskog rasta, posebno je naglasio ministar u emisiji Hrvatskog radija "A, sada Vlada". No Marić također navodi: "Rashodna strana proračuna je ona koja je uvijek najviše u fokusu svih, i treba biti, tu se uvijek krije ključ uspjeha i održivosti naših javnih financija. Ukupna rashodna strana proračuna, kad zbrojimo sve izvore, na razini je od 173,8 milijardi kuna, kada se oduzmu europski fondovi, ono što utječe na rezultat proračuna, to je negdje 127 milijardi kuna, i kada gledamo samo taj dio i kada uspoređujemo s 2021. godinom, sigurno da za ovu godinu imamo poprilična izdvajanja vezano uz obnovu, da se ona konačno i ubrza i krene onim smjerom koji svi skupa želimo, u Zagrebu i poglavito u Banovini"... Tu je i onaj stalni dio koji se tiče mirovina, zdravstvenog sustava, plaća, svih onih stavki i sastavnica koje uvijek jesu prepoznate u proračunu, naravno, postoje i neke nove", dodaje ministar. Na izjavu da se svaki proračun analizira kroz prizmu najvećih dobitnika i najvećih gubitnika, među najvećim dobitnicima je ministarstvo obnove s obzirom na sanaciju šteta i obnovu nakon potresa, te zdravstvo radi povećanja plaća, Marić je komentirao kako i obrana dobiva zrakoplove te bi i njih "pribrojio dobitnicima". "Za zdravstvo ove godine smo uplatili doista pozamašan iznos ne bismo li isfinancirali sve potrebe za borbu protiv pandemije, a u isto vrijeme pokušali smo rokove plaćanja i općenito naša dugovanja, poglavito prema veledrogerijama, držati u koliko-toliko prihvatljivim okvirima", objašnjava Marić stanje u najzahtjevnijem i najzaduženijem sektoru.



Podsjetimo i koji su to Vladini razlozi za evidentni optimizam, koji oporba, ali i pojedini ekonomski analitičari, osporavaju. Prvo, krajem studenoga Državni zavod za statisku objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 15,8 posto u odnosu prema istom lanjskom razdoblju. To je drugi najveći skok gospodarstva, nakon rekordnog rasta od 16,5 posto u prethodnom kvartalu, što pokazuje da je gospodarstvo čvrsto na putu oporavka od koronakrize, tijekom koje je BDP pao četiri tromjesečja zaredom. Ipak, tako snažan skok gospodarskih aktivnosti u proteklom kvartalu zahvaljuje se, među ostalim, niskoj bazi, jer je u trećem tromjesečju prošle godine zbog provođenja epidemioloških mjera radi suzbijanja širenja COVID-19 zabilježen pad BDP-a od oko 10 posto na godišnjoj razini. Zato je to i brži rast od prosjeka u Europskoj uniji. Prema posljednjim podacima Eurostata, u trećem je tromjesečju sezonski prilagođeni BDP u EU-u porastao za 3,9 posto na godišnjoj, a za 2,1 posto na kvartalnoj razini. Drugo, iznad očekivanja je i to što je agencija Fitch podigla hrvatski kreditni rejting na najvišu razinu u povijesti. Preciznije, kreditni rejting Hrvatske podigla je za jednu razinu, iz BBB- na BBB, uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize. Fitch procjenjuje da će Hrvatska, unatoč pandemijskom šoku, biti u poziciji da postane članicom eurozone u zacrtanom roku, siječnju 2023., otprilike godinu dana prije no što su u agenciji do sada prognozirali. Procjenu obrazlažu "značajnim napretkom" u ispunjavanju kriterija konvergentnosti i strukturnih reformi i političkom podrškom na široj razini eurozone. Agencija podsjeća i da rejting Hrvatske općenito odražava snažne strukturne karakteristike, uključujući bolje pokazatelje razvoja ljudskih potencijala i upravljanja u usporedbi sa zemljama sa sličnim rejtingom, zahvaljujući članstvu u EU-u, većim BDP-om po stanovniku i stabilnijim cijenama. Ograničavaju ga pak visoki javni dug, nepovoljni demografski profil i razdoblja slabog gospodarskog rasta, dijelom i zbog sporog usvajanja strukturnih reformi. Hrvatska je u rujnu imala "obilne devizne rezerve" od 24,4 milijarde eura, koje bi trebale ostati visoke do usvajanja eura i poduprijeti stabilnost tečaja, navode u Fitchu. Treće, optimizmu pridonose i prognoze iz Bruxellesa. Hrvatska je prije nekoliko godina imala prekomjerne makroekonomske neravnoteže, ali ih je uspjela riješiti, pa je Europska komisija ukinula poseban monitoring koji je zbog toga uveden. Razina "neravnoteže" je značajno niža od "prekomjernih neravnoteža".



Nadalje, zahvaljujući osiguranih 6,3 milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) Hrvatska će u sljedeće dvije godine biti jedna od tri najbrže rastuće ekonomije u EU-u prema projiciranim stopama rasta BDP-a, najavio je i Zvonimir Savić, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore i savjetnik predsjednika Vlade. Upozorio je kako nas je među tri najbrže rastuće ekonomije u EU u 2022. i 2023. uvrstila u svojim procjenama Europska komisija. "Nije samo Nacionalni plan oporavka i otpornosti čimbenik koji će nas svrstati u najbrže rastuće ekonomije, tu su i drugi izvori i iz proračuna Europske unije, ali svakako je NPOO najvažniji čimbenik", naznačio je Savić, podsjetivši kako Hrvatska u sljedećem razdoblju može računati na 23 milijarde eura iz fondova i programa EU-a.

No građane ipak najviše muči problem inflacije, a najviše poskupljenja hrane i energenata. "Pokazuje se da inflacija usporava, da su primjerice u građevini cijene počele padati. Što se tiče hrane, čini mi se da cijene ne treba ograničavati jer inflacija pada", zaključio je Marko Pavić u HRT-ovu Otvorenom. Još prije njega situaciju je pokušao smiriti i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekavši da se ove godine ne očekuje posebno visoka stopa inflacije, kao i da je ona u velikoj mjeri rezultat lanjske deflacije i aktualnog rasta cijena energije te da je osnovno pitanje jesu li faktori koji utječu na rast inflacije privremeni ili će duže potrajati. Uzimajući sve u obzir, ove godine inflacija bi mogla biti od 2,4 posto, a očekuje se da bi u 2022. mogla usporiti na otprilike 2,2 posto, optimističan je guverner.

Sve netom navedeno relevatni su podatci koji su neporecivi, osim ako je njihovo poricanje iz domene populističkih i demagoških interesa većeg dijela oporbe i nekih analitičara sklonih sve uvijek gledati crno i katastrofično. Doduše, činjenica jest da i dalje imamo gomilu problema, ali nedvojbeno ohrabuje mogućnost skorog izlaska iz koronakrize, a naročito ako to bude s novim održivim proračunom za 2022. kojim bi bio postavljen temelj za ekonomski rast u idućoj godini, a koja bi također mogla biti pandemijska, treća po redu... Ujedno bi to trebala biti i godina obuzdavanja inflacije, pripreme za uvođenje eura i ulazak u Schengen!