Na svečanoj akademiji posvećenoj 200. godišnjici rođenja Josipa Runjanina, vojnika i glazbenika rođenog i krštenog u Vinkovcima, koju su zajednički organizirali PŠD Hrvatski sokol, Udruga Lajaroš i Vijeće srpske nacionalne manjine grada Vinkovaca, jedan od organizatora, Tihomir Marošević, voditelj Studijskog odjela vinkovačke Gradske knjižnice, podsjetio je kako je inicijativa za njezino održavanje nastala kao rezultat razgovora i suradnje dviju prijateljskih vinkovačkih udruga PŠD-a Hrvatski sokol i Udruge Lajaroš i nada se da je ovaj događaj početak kontinuiranog obilježavanja rođendana Josip Runjanina.

- Ovo je peti put da Vinkovčani i Vinkovci odaju počast Runjaninu kroz velike svečanosti. Prva je bila davne 1921., kada su u povodu stogodišnjice rođenja Runjanina postavljanje dvije spomen-ploča njemu u čast.

Druga je priređena 1935. prilikom proslave stogodišnjice hrvatske himne, treća 1971., kada je postavljeno poprsje Josipa Runjanina, a četvrta 1990., kada je otvoren uređeni Park i Trg Josipa Runjanina u Vinkovcima, a kao trajni spomen na Runjanina danas glazbena škola u Vinkovcima nosi njegovo ime - rekao je Marojević dodajući kako je Runjanin bio oduševljen ilirskim pokretom i postao oduševljeni hrvatski domoljub i zastupao je načelo da svatko tko se rodio u Hrvatskoj, bez obzira na vjeru, mora slaviti i braniti svoje hrvatstvo, pa je 1844. u čast pukovniku Josipu Jelačiću skladao napjev na stihove Ivana Trnskog "Ljubimo te, naša diko". Za Marojevića je Runjanin među četiri najznamenitija Vinkovčanina.

Zlatko Virc, povjesničar i predsjednik Povijesnog društva Hrvatski sokol, istaknuo je kako je Runjanin ovu zemlju doživljavao kao svoju domovinu, i to je ono što oduševljava i trebalo bi mu se iznova diviti i odavati priznanje, a to bi posebno trebali isticati - Vinkovčani.

- Domoljublje kao što je imao Runjanin kvaliteta je koju smo kasnije izgubili, ali nadamo se da će se ona vratiti. Od običnog vojnika on je dogurao do potpukovnika, a išao bi i dalje da nije bilo dvoboja s jednim mađarskim plemićem zbog kojega je bio demobiliziran. Sudjelovao je u četiri ratna pohoda u Italiji, a posljednjih godina vojničke karijere promijenio je nekoliko pukovnija. Umirovljen je s činom potpukovnika 1. travnja 1855. godine - podsjetio je Virc i spomenuo otkup Runjaninove rodne kuće u Glagoljaškoj ulici, projekt na kojemu radi Hrvatski sokol i očekuje pomoć Grada. Cilj je, pojasnio je Virc, od rodne kuće napraviti Dom Josipa Runjanina, ali i Dom Lijepe naše, što bi bilo sjajno obogaćanje vinkovačke turističke ponude.



Muzikologinja Zdenka Ivanković podsjetila je kako je Runjanin glazbenu izobrazbu stekao kod vojnoga kapelnika u Glini, gdje je i prvi put čuo Mihanovićevu pjesmu "Horvatska domovina" i nije sasvim sigurno je li Runjanin skladao njezinu melodiju, ali takvo mišljenje se uvriježilo u drugoj polovini 19. stoljeća. Točna godina nastanka nije poznata, no obično se uzima 1848. godina.

- Teško je govoriti o glazbeniku kojemu je to bilo usputno zanimanje. On je bio ponajprije vojno lice, a glazbeni amater. Glazbeno školovanje nije bilo temeljito, ali je ipak puno pridonio glazbenoj hrvatskoj ostavštini tako što je skladao hrvatsku himnu.

Postoje neke dvojbe oko izvornosti, jer je himna prenesena usmenim putem, a ima i različitih prerada. Sam Runjanin napisao je čistu melodiju, ali nije ju harmonizirao i preradio za orkestar, to su napravili drugi skladatelji koji su bili temeljitije školovani - rekla je Zdenka Ivanković, dodajući kako u njegovoj glazbenoj ostavštini ne postoji puno skladbi, pet ili šest.

Osim akademije u čast 200. rođendanu velikog Vinkovčanina, u subotu, 11. prosinca, u 12 sati, bit će položeno cvijeće kod spomen-poprsja na trgu koji nosi Runjaninovo ime, a prije toga će biti služena misa u crkvi Silaska Sv. Duha u Vinkovcima, gdje je bio i kršten prije 200 godina.