Klasteri su trebali alat za povećanje konkurentnosti, no čini se da se na njih u Hrvatskoj pomalo zaboravilo i da je cijela klasterska scena u svojevrsnom zastoju.
Podrška klasterima, kako podsjećaju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), seže još iz 2003. godine, a prve inicijative pojavile su se i ranije. Kroz razne oblike potpora od resornih ministarstava financirao se i razvoj tzv. bottom-up klastera, kao i top-down iniciranih, poput klastera tzv. Hrvatske izvozne inicijative, zatim klastera konkurentnosti i sl.

- Za cijelo to vrijeme klasteri koji su osnivani po bottom-up principu, dakle oni koji su se udružili na inicijativu samih tvrtki i znanstvenih organizacija, jačali su, dok je bilo financijske potpore, no ukidanje potpora za tako osnovane klastere tijekom godina dovelo je i do upitnosti njihove održivosti. Klasterska scena uistinu je u zastoju te je ostalo samo nekoliko klasterskih inicijativa koje još uvijek funkcioniraju. Nažalost, dosta je bilo mijenjanja modela financiranja razvoja klastera tijekom godina, što je zapravo i dovelo do situacije kakva je danas. Tijekom svih ovih godina unutar HGK-a djelovala je Zajednica klastera, koja je imala više od 50 klaster inicijativa. Unatoč sustavnim edukacijama, provođenju projekta za podizanje izvrsnosti klastera te dodjeli oznaka EU izvrsnosti za klastere, zbog nedostatka financijske podrške samim klasterima većina njih je prestala raditi - navode iz HGK-a.

Inače klaster je pojam koji podrazumijeva povezivanje ili umrežavanja različitih gospodarskih i drugih subjekata na određenom geografskom području, cilj kojih je realizacija pojedinačnih interesa svakog člana, ali i jačanje zajedničke konkurentnosti radi efikasnijeg pozicioniranja na tržištu. Klasteri su u poslovnom svijetu zamišljeni i kao nositelji inovativnosti i razvoja industrije. Upravo zbog tog razloga većina poslovnih klastera je ustrojena prema triple helix modelu koji u radu i provedbi ciljeva podrazumijeva aktivnosti poduzetničkog sektora, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora. U Hvatskoj je aktivno 65 poslovnih klastera u koje je uključeno 460 poslovnih subjekata. Neki od svijetlih primjera funkcioniranja klastera nalaze se na području Vukovarsko-srijemske županije.

- Neorganiziranost i nepovezanost malih proizvođača prepoznali smo kao ključni problem koji ima važan utjecaj na gospodarstvo i socijalno-demografsko stanje u Županiji. Zbog toga smo u osmišljavanju načina povezivanja proizvođača osmislili klastersku inicijativu, a kako bismo ju proveli u djelo, odlučili smo se za osnivanje trgovačkog društva koje bi imalo operativnu ulogu u odnosu prema provedbi poduzetničkih aktivnosti zainteresiranih malih proizvođača te za osnivanje granskih udruga – klastera proizvođača po sistemu "odozgo prema dolje" (top down). Agro-klaster d.o.o. Vinkovci tako je registriran kao trgovačko društvo početkom 2018. godine s ciljem da organizacijski poveže male proizvođače hrane, OPG-ove kako bi se kroz zajednički nastup na tržištima prodaje i nabave ojačala njihova konkurentnost, a time i dugoročna održivost na tržištu. Kod donošenja odluke o osnivanju tvrtke utvrdili smo da su mnogi dobri projekti i proizvodi poljoprivredno-prehrambenog sektora "zapeli" upravo u fazi pozicioniranja na tržištu, najčešće zbog neorganiziranosti, a ponekad i nekompetentnosti onih koji su tu fazu trebali realizirati. Proizvođače smo zbog toga nastojali u početku povezati sektorski i inicirali smo osnivanje nekoliko neprofitnih udruga, tzv. klastera proizvođača, pa tako imamo ustrojene Klaster proizvođača jaja, Klaster proizvođača mesa i proizvoda od mesa, Klaster proizvođača orašastih plodova, Klaster proizvođača voća i voćnih proizvoda, Klaster proizvođača sira te Klaster proizvođača lubenica i povrća – kaže direktor Agro-klastera d.o.o. Zdenko Podolar te dodaje da je konačni cilj da klasteri jednoga dana prerastu u tržišno orijentirane asocijacije proizvođača.

Za sada je u te neprofitne udruge učlanjeno 80-ak malih proizvođača hrane, a da bi ispunili načelo triple helix modela, u rad tih klastera uključili su i predstavnike lokalne i regionalne uprave i akademsku zajednicu. - Udruge ili klastere na području naše županije osnivali smo u granama, odnosno djelatnostima gdje proizvođači do sada nisu organizirano i zajednički djelovali. Tako, primjerice, nije bilo potrebe inicirati osnivanje novih udruga kada je u pitanju proizvodnja meda ili vina jer su se u tim granama poljoprivredne proizvodnje proizvođači već udružili i zajednički organizirali. Valja razlikovati Agro-klaster d.o.o. kao trgovačko društvo koje obavlja komercijalne i druge gospodarske aktivnosti za članove klastere, ali i partnere koji nisu članovi i Udruge proizvođača – klastere čija je svrha za sada detektiranje problema unutar pojedine grane proizvodnje, prepoznavanje zajedničkih poslovnih interesa te realizacija manjih zajedničkih aktivnosti i projekata. Činjenica je da je potreba za udruživanjem i interes za uključivanje u rad naših klastera u skladu sa stanjem i uređenosti odnosa na tržištu. Naime, kada s pozicije proizvođača tržište funkcionira i kada je potražnja za proizvodima na zadovoljavajućoj razini, potrebe za udruživanjem su manjeg intenziteta, a u situaciji smanjene potražnje situacija se mijenja i tek kada dođu u probleme, proizvođači rješenja, između ostaloga, traže i u udruživanju i zajedničkom povezivanju. Koliko je to točno vidimo u tome da primjerice, unatoč velikom broju proizvođača suhomesnatih proizvoda u našoj županiji, još uvijek nije zaživjela neka čvrsta asocijacija koja bi povezala te proizvođače i putem koje bi oni onda artikulirali svoje interese i svoje potrebe prema relevantnim dionicima na tržištu. Slična je situacija i s proizvođačima sira - kaže Podolar.

No proizvođači jaja ili orašastih proizvoda prepoznali su potrebu za udruživanjem. Primjerice, projekt proizvodnje jaja iz slobodnog uzgoja ili projekt pakirnice za orašaste plodove, jer im je pristup tržištu, tržišna konkurencija i ponuda proizvoda, prepreka koju kao individualni proizvođači ne mogu svladati. Budući da su klasteri u načelu neprofitabilni i u okviru njih se ne obavlja konkretna gospodarska djelatnost, potpore koje primaju te udruge nisu velike i odnose se uglavnom na aktivnosti vezane uz edukaciju članova, nastupe na sajmovima... zajedničkih projekata od kojih korist imaju svi zainteresirani članovi. U ovoj godini na temelju prijava na javne pozive i natječaje te preko donacija, ostvarili su ukupne potpore od 60-ak tisuća kuna.
- Klasteri u EU-u imaju puno veće značenje i tradiciju nego je to u nas. Članice EU-a, pogotovo razvijenije, izdvajaju golema sredstva za inovacije, a velik dio tih sredstava se usmjerava prema klasterima kao nositeljima jačanja konkurentnosti. Inovativnost i zelena tranzicija se i u financijskoj perspektivi EU za razdoblje 2021. - 2027. navode kao strateške aktivnosti, a klasteri, proizvođačke organizacije, zadrugarstvo i slično kao njihovi nositelji - kaže Podolar.