ŠIŠKOVCI

Šiškovci, malo pitomo selo na obalama Biđa, dobiva jedinstveni Muzej pčelarstva, s respektabilnih 450 eksponata koji svedoče o povijesti i razvoju pčelarstva, a neki su stari i oko 150 godina.

Obogatit će turističku ponudu općine Cerna, kojoj Šiškovci pripadaju, i zasigurno će biti odredište brojnih posjetitelja. Muzej će svečano biti otvoren u utorak (7. prosinca), na svetkovinu sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara. Time će biti ostvaren dugogodišnji san obitelji Knežević, koja je među najpoznatijim proizvođačima meda i drugih pčelinjih proizvoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji. To je njezin obiteljski posao koji prenosi s koljena na koljeno, obavlja ga s velikom ljubavlju i u njega su trenutačno uključene četiri generacije. Trude se, rade i uspijevaju pristojno živjeti od te proizvodnje.



Pčelarstvo Knežević jedno je i od najtrofejnijih hrvatskih pčelarskih proizvođača, trenutačno pčelari s približno 800 košnica, a muzej je kruna njegova rada.

- Ovo je specijalizirani i doista jedinstveni muzej u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe. Ideja se rodila još prije 20-ak godina, kada smo počeli skupljati predmete. Imamo puno vlastitih izložaka, naslijeđenih od djeda i oca. Dosta sam kupovao i dobivao od starih pčelara, odnosno od njihovih nasljednika koji se ne bave pčelarstvom, a njihova su imena naznačena - kazao nam je ponosni Adam Knežević. A bogata zbirka najrazličitijih predmeta izložena je, kaže, u roditeljskoj kući, staroj stotinu godina, u centru Šiškovaca. Uz izložene vrcalice, stare košnice, dimilice, opremu, pribor, bačve, izloženo je i oko 200 primjeraka razne literature o pčelarstvu - knjiga, starih učila i časopisa, te priznanja koja su obilježila rad ove vrijedne obitelji. Glinena košnica iz 1880. najstariji je predmet iz postave muzeja, a sama činjenica da u Hrvatskoj postoje samo dvije takve košnice čini ju posebnom. Najstarija izložena knjiga je, napominje Adam, iz 1870.

I prije službenog otvorenja za muzej u Šiškovcima pročulo se i izvan granica Hrvatske. Kneževiće je već posjetilo nekoliko skupina posjetitelja, uglavnom pčelara, i razgledalo postav dok je bio u fazi uređenja i slaganja eksponata. U knjigu dojmova kao prvi gosti upisali su se posjetitelji iz Rumunjske. Željeli su upoznati pravu pčelarsku obitelj koja ima zaokružen ciklus proizvodnje meda i pčelinjih proizvoda, od početka do kraja. Bili su i gosti iz Tomislavgrada, Brčkog, Kostajnice, Bjelovara, a ugostili su i pčelare iz Slovenije. Svoj su dolazak ovih dana najavili i školarci i skupina umirovljenika.



Kneževići proizvode i više od 20 tona raznih vrsta meda, ovisno o vremenskim uvjetima tijekom godine. U stalnoj ponudi imaju njih desetak - od kontinentalnih, gorskih, ličkih do dalmatinskih. Ove su godine izvrcali i stotinjak kilograma meda od bršljana, prodali su ga u tren oka, pa ga nije ni bilo u ponudi. Među najvećim su selećim pčelarima u Hrvatskoj, pčele voze na pašu od Iloka do Vranskog jezera. Iako se mnogi pčelari žale da im je proizvodna 2021. bila jedna od najgorih, Kneževići ju ocjenjuju prosječnom. Zadovoljno ističu da potražnja za medom nakon pojave koronavirusa nikad nije bila veća, niti su imali bolju prodaju. Ljudi si žele podići imunitet, traže med, propoplis, razne mješavine jer i neki liječnici preporučuju uzimati što više pčelinjih proizvoda.

Najprodavaniji su cvjetni i livadski med, a slijede bagremov, kestenov, šumski i lipov med.