Velike mlinarske tvrtke spremne su danas platiti i deset posto više za pšenicu koja se koristi za pečenje kruha. Izvoznicima to nije dovoljno, traže mnogo više, a zalihe su zbog padalina male, piše Reuters. Veliki uvoznici pokušavaju nabaviti pšenicu s visokim udjelom proteina koja se, osim za kruh, koristi i za proizvodnju tjestenine i drugih prehrambenih namirnica, ali do nje je teško doći, budući da su urodu u vodećim proizvođačima naškodili nepovoljni vremenski uvjeti. Trgovci pokušavaju pronaći alternativne dobavljače, a cijene lete u nebo. Najnoviji problem vuče korijene iz Australije koja je u ovoj sezoni trebala proizvesti rekordna 34,4 milijuna tona pšenice, ali joj je računicu pokvarila kiša pred samu žetvu, smanjivši udjel proteina. “Globalno tržište pšenice dramatično se promijenilo tijekom proteklih nekoliko tjedana”, tvrdi trgovac koji je isporučuje na Bliski istok i u sjevernu Afriku, regije uvelike ovisne o pšenici iz Rusije, SAD-a i Australije, vodećih svjetskih izvoznika. “Rezervirali ste pšenicu najbolje kvalitete, ali nije sigurno da ćete je i dobiti”, naglašava. Neujednačenu kvalitetu pšenice na kraju sezone žetve zrcali i podatak da je tona australske pšenice niže kvalitete (ASW) prije samo nekoliko mjeseci bila samo osam do deset dolara jeftinija od one više kvalitete (APW). Sada je jeftinija čak 47 dolara - ovoga se tjedna prodavala po cijeni od 318 dolara po toni, dok su kupci za kvalitetniju pšenicu morali plaćati 365 dolara po toni. Napetosti se na tržištima pšenice osjećaju diljem svijeta. Na Čikaškoj burzi cijena pšenice porasla je krajem listopada na najvišu razinu u devet godina, dok je u ruskim i australskim lukama dosegnula rekordnu razinu. Rusija je vodeći izvoznik pšenice u svijetu, a Australija zauzima četvrto mjesto na ljestvici. H