Gotovo 19.000 umirovljenika u Hrvatskoj i nakon odlaska u mirovinu na tržištu je rada. Među njima je gotovo 16.000 onih u starosnoj i prijevremenoj mirovini, a koji koriste mogućnost rada do pola radnog vremena uz zadržavanje punog iznosa mirovine.

Preostali broj, njih oko 2800, u dodatnoj je kategoriji korisnika s pravom rada. Naime, pravo na zapošljavanje, uz još šire mogućnosti, imaju i oni s povlaštenim mirovinama što se prvenstveno odnosi na umirovljene branitelje te vojnike i policajce koji se mogu zaposliti i na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. Tome se protive u Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH) čija predsjednica Jasna A. Petrović, ujedno i predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, ističe kako je to diskriminacija "u odnosu prema običnim umirovljenicima", pa su u SUH-u zatražili ocjenu ustavnosti. "U svibnju je stigla odbijenica Ustavnog suda, no idemo dalje", poručuje Petrović.

U zemlji s nedostatkom radne snage i sve većim zapošljavanjem stranaca raduje činjenica da se broj umirovljenika koji su u svijetu rada i nakon odlaska u mirovinu stalno povećava. No, usprkos tome, to je tek 1,5 posto domaćeg umirovljeničkog kontingenta koji u ovom trenutku, podatci su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, čini 1.237.000 osoba, čime je Hrvatska na samom dnu u EU-u na kojemu su još po tom pitanju Španjolska i Grčka sa po dva posto, dok je u Njemačkoj to 20 posto, a u Norveškoj i na Islandu rade po dvije petine umirovljenika. "Prosjek za Europu je da radi svaki peti, svaki šesti umirovljenik, a taj se broj zaustavio zbog pandemije koronavirusa", dodaje Petrović.

Davanjem zakonskog okvira radu nakon umirovljenja staje se, pak, na kraj radu umirovljenika na crno što je dosad najčešći slučaj bio, bar kada je o ženama riječ, u čuvanju djece te starih i bolesnih osoba, čišćenju, prodaji u prostorima poput tržnica i sl. Osim povećanja prihoda, umirovljenici u povratku u svijet rada vide za sebe i koristan društveni aspekt.

Iskustva poslodavaca su pozitivna. Angažman umirovljenika radnika ne govori samo o senzibilitetu prema toj populaciji, kojoj se i nakon umirovljenja pruža prilika da bude radno aktivna i nastavi stvarati novu vrijednost te tako bude dodatno korisna i sebi i zajednici, nego je i potreba. Svjedoči o tome primjer osječkog obrtnika metalske struke koji, kaže, zapošljava na pola radnog vremena dva umirovljenika od 61 i 70 godina. "Jedan je kovinotokar, drugi glodač. Struke su to s kojima mladih ljudi na tržištu rada nema, bar ne s takvim iskustvom, a meni su nužne", kaže osječki obrtnik, i više nego zadovoljan radom radnika umirovljenika.

Jasna A. Petrović kaže, pak, kako umirovljenici većinom rade u trgovini, turizmu, građevini, dok dio onih što u mirovini rade prema posebnim uvjetima većinom ima angažman na poslovima sigurnosti. Na upit kako to da umirovljenici rade i u fizički zahtjevnoj građevini, potpredsjednica SUH-a pojašnjava: "Danas je to isplativ posao, a biti majstor u građevini ne znači samo zidariju, nego i keramičare, vodoinstalatere i drugo." Među internetskim oglasima umirovljenicima se nude poslovi anketara, prodavača, vozača, čistača, stolara, zavarivača. Stručnjaci tvrde kako neće oteti poslove mladima jer radnika svagdje nedostaje. K tome, tu je i proces odlaska mlade radne snage izvan zemlje. I Petrović poručuje kako umirovljenici na tržištu rada nisu konkurencija mladima jer da potonji i ne žele slabo plaćene poslove kao što je rad u skladištima i slično.



Broj radno angažiranih umirovljenika (što rade pola radnog vremena i primaju punu mirovinu) po županijama samo potvrđuje nisku stopu zaposlenosti u dijelu njih, pa je tako tijekom listopada u Ličko-senjskoj županiji radilo samo 120 umirovljenika, a u Požeško-slavonskoj županiji njih 129 od čega su dvije trećine muškarci. Očekivano, najviše ih radi u gradu Zagrebu - 4771, a slijedi Primorsko-goranska županija s 1761, Splitsko-dalmatinska s 1684 te Istarska županija s 1407. Virovitička-podravska županija ima 141 umirovljenika koji radi pola radnog vremena, Vukovarsko-srijemska 268, Brodsko-posavska 269, dok u Osječko-baranjskoj na četiri sata radi 660 umirovljenika.

Proširujući krug umirovljenika za tržište rada tako da rade pola radnog vremena i zadržavaju puni iznos mirovine, država je od 1. kolovoza to omogućila i korisnicima obiteljskih mirovina kojih je 215.000. "Čak 93 posto su žene. One rade, ali na crno, uglavnom u socijalnim uslugama", kaže Petrović.

Korisnicima obiteljskih mirovina prosječni iznos mirovine je 2097 kuna, što je manje od prosječnog iznosa mirovine u Hrvatskoj. U većini slučajeva korisnici obiteljske mirovine su starije osobe nakon smrti bračnog/izvanbračnog druga, pri čemu ih je više od 27 posto izloženo riziku od siromaštva.