Objavljeno 6. prosinca, 2021.
Poljoprivreda je odgovorna za 10,3 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u
Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike RH od 2021. do 2027. godine trebao bi do konačnog usvajanja definirati nekoliko ključnih tema, među kojima se ističe pitanje komplementarnosti poboljšanja konkurentnosti i poboljšanja ekoloških performansi uz istodobno podržavanje održivih ruralnih područja i otpornosti na klimatske promjene.
Za budućnost hrvatske poljoprivrede iznimno je važno i pitanje kako ostvariti ciljanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje do 2030. godini u iznosu od 30 milijardi kuna uz povećanje stočnog fonda u govedarstvu i svinjogojstvu te znatno smanjenje količine stakleničkih plinova, odnosno kako osigurati daljnje jačanje konkurentnosti ratarske proizvodnje uz smanjenu upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva. Zaključak je to prvog okruglog stola konzultantske tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, koji je organiziran u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede.
Intervencije
Sudionici okruglog stola suglasili su se kako je određene teme potrebno dodatno razmotriti i prije konačnog usvajanja Strateškog plana od Europske komisije.
"Strateški plan ZPP-a najvažniji je dokument za srednjoročno razdoblje kojim se određuju financijske omotnice, mjere i intervencije koje će se provoditi i usmjerenje financijskih sredstava za poljoprivredu, a plan će u velikoj mjeri odrediti smjer kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća. Zato smo smatrali kako je potrebno, poštujući velike napore Ministarstva poljoprivrede na izradi ovog dokumenta, zajedno dati dodatni doprinos i čuti mišljenje ključnih dionika u proizvodnji hrane o važnim temama", objavljeno je u priopćenju iz Smartera.
"Novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a dana je obveza članicama da najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj bude namijenjeno svim vrstama mjera vezanih uz okoliš i klimu, uključujući i dobrobit životinja, a minimalno 25 posto proračuna izravnih plaćanja treba dodijeliti za ekosheme. Pritom je važno voditi brigu o održivosti proizvodnje, ekološkom i gospodarsko-socijalnom aspektu. Hrvatska glede okolišno-klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom, kao što su, primjerice, bioraznolikost, emisije stakleničkih plinova i drugo, ima komparativnu prednost jer ostvaruje bolje rezultate od prosjeka EU-a", izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je naglasila da su postavljeni ambiciozni ciljevi, koji se neće postići ako u poljoprivredi sve ostane kao što je to danas.
Hrvatska tijekom pet godina, od 2023. do 2027., ne računajući državna sredstva, na raspolaganju ima 3,25 milijardi eura, a nešto više od 1,5 milijardi eura namijenjeno je za ruralni razvoj. Strateškim smo planom nastojali izbalansirati sve mjere i sve sektore te ih pokušali uklopiti u ključne ciljeve ZPP-a, među kojima su i ekosheme o kojima danas pričamo i s vama želimo razmijeniti mišljenja, odnosno kako najbolje iskoristi sredstva koja su nam dostupna kroz ovaj novi model, dodala je Vučković.
Zelena arhitektura
Ministarstvo poljoprivrede detaljno je prezentiralo sve mjere koje se predlažu u okviru onoga što se naziva zelena arhitektura, posebno ekosheme u okviru izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja, koje se plaćaju po površini i po uvjetnom grlu držanih životinja. Velik dio tih mjera provodio se i do sada, no neki zahtjevi u vezi s održavanjem plodoreda, načinom obrade tla, uvođenjem konsocijacija znatnim poticanjem sjetve leguminoza, upravljanje stajskim gnojem na oraničnim površinama detaljnije su razrađeni. Osobito zbog njihova doprinosa poboljšanju plodnosti tla predviđene su i dodatne potpore.
"Poljoprivredni proizvođači svjesni su potrebe jačanja otpornosti na klimatske promjene i očuvanja prirode i okoliša, ali i poljoprivrednih resursa te su zadovoljni naporima Ministarstva da su u kreiranju intervencija i obujma sredstava u obzir uzete i one mjere koje su već i sada pokazale dobre rezultate, primjerice, dobrobit životinja i upravljanje stajskim gnojem. Također se ističe potreba da se pojedine mjere za zaštitu ugroženih vrsta, zaštitu ekoloških površina, šumarske mjere financiraju iz sredstava za zaštitu prirode, a ne iz sredstava za poljoprivredu. Dani su i konkretni prijedlozi kako još više poboljšati zaštitu poljoprivrednog tla, uz upotrebu sredstava koja je moguće naći kao nusproizvod prerađivačke industrije", objašnjavaju iz Smartera. Naglašeno je i kako je poljoprivreda odgovorna za 10,3 posto emisije stakleničkih plinova u EU-u, od kojih gotovo 70 posto potječe iz stočarstva.
Zdenka Rupčić
Zvjezdana Blažić
konzultantica Smartera
Očekuje se smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva i pesticida 
“Ciljevi utvrđeni Zelenim planom u vezi s proizvodnjom hrane i poljoprivredom detaljno se definiraju i razrađuju Strategijom EU-a Od polja do stola i Strategijom bioraznolikosti do 2030. godine. To nisu uredbe, nego planovi. Tako se na razini EU-a očekuje smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto, pesticida za 50 posto, smanjivanje gubitaka hranjivih tvari za 50 posto, koji su velik izvor onečišćenja zraka, tla i voda, jer utjecaj na klimu ima i višak hranjivih tvari u okolišu (posebno dušika i fosfora). Cilj je i da udio krajobraznih obilježja visoke raznolikosti dosegne najmanje 10 posto, a udjel ekološkog uzgoja u poljoprivredi trebao bi biti najmanje 25 posto”, kazala je konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić. Tijekom rasprave naglašeno je da emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi u Hrvatskoj imaju tri glavna uzroka: loše upravljanje tlom (41 %), crijevnom fermentacijom stoke (36 %) i loše upravljanje stajskim gnojem (20 %). Većina sudionika upozorila je da hrvatska poljoprivreda ima znatno lošije rezultate od EU prosjeka u produktivnosti rada i proizvodnje.
Prijenos znanja poljoprivrednicima
Produktivnost rada hrvatske poljoprivrede iznosi 30,5 posto prosjeka EU-a, a s vrijednošću godišnje jedinice rada (GJR) od 6107 EUR u 2019. bilo smo na začelju u odnosu prema drugim zemljama članicama. Prosjek EU-a je 20.120 EUR/GJR, a, primjerice, Njemačka ima produktivnost radne snage u poljoprivredi od 44.489 EUR/GJR, Nizozemska 71.235 EUR/GJR itd. Mjerna jedinica GJR: jedna godišnja jedinica rada odgovara jednoj osobi koja radi puno radno vrijeme na poljoprivrednom gospodarstvu i iznosi 1800 sati.
Sudionici, predstavnici poljoprivrednika, naglasili su potrebu za povećanim informiranjem i prijenosom znanja poljoprivrednicima u vezi s okolišno prihvatljivijim proizvodnim praksama te potrebu upotrebe digitalnih tehnologija u poljoprivredi koja želi optimalno iskoristiti sve inpute u proizvodnji.
30
mlrd. kuna ciljana je vrijednost poljoprivredne proizvodnje