Magazin
RAZGOVOR: MARITA BRČIĆ KULJIŠ

Zabrinjava razina populizma koji je zahvatio civilno društvo
Objavljeno 4. prosinca, 2021.
IZV. PROF. DR. SC. MARITA BRČIĆ KULJIŠ, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU

Općenito gledajući, civilno društvo je ključni aspekt demokratskog društva, i to liberalno-demokratskog, koji nastoji pomiriti slobode i jednakosti. Bitno je naglasiti liberalne demokracije jer se upravo liberalna demokracija, za razliku od narodne demokracije, koju neki u posljednje vrijeme prizivaju, brine za prava svih skupina u društvu (bilo manjinskih bilo većinskih) - kaže dr. sc. Marita Brčić Kuljiš, izvanredna profesorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te dodaje:



- Civilno društvo odnosno udruge civilnog društva funkcioniraju prema načelu angažiranosti za neku temu (koja, u tom trenutku, nije od prevelikog interesa za širu javnost ili za političku javnost), pa sukladno tome vrše pritisak kroz javni prostor (mediji, prosvjedi) da bi njihovi problemi došli na političku agendu, odnosno da bi se njihove probleme političkim putem rješavalo. Riječ je o bottom up demokratskim procesima. Civilna udruženja se od ostalih udruženja i razlikuju po tome što od njihovih aktivnosti i rezultata korist imaju ne samo zainteresirani nego i šire društvo. U Hrvatskoj se dugo vremena civilni sektor povezivao uz lijevu političku opciju, a onda su se u posljednjih nekoliko godina pojavile civilne udruge koje naginju, ideološki, više desnom političkom spektru. To je trend koji se može pratiti i u ostalim EU zemljama. Međutim, to svrstavanje uz ljevicu ili desnicu je pogubno za civilni sektor jer bi on kao takav trebao biti ideološki neutralan s obzirom na to da mu je cilj ili bi mu trebao biti cilj otvorenost za sve i dobrobit čitave zajednice. Politizacija civilnog sektora zapravo znači manipulacija civilnim sektorom u političke svrhe.

SUŽAVANJE SLOBODA


Uz časne iznimke, neke udruge civilnog društva posljednjih godina djeluju s populističkih i ideoloških pozicija. Primjerice, građanska udruga "Inicijativa prava i slobode" organizirala je nedavni prosvjed protiv COVID potvrda pod nazivom "ZAjedno za Slobodu", a tu su i otprije znane udruge "U ime obitelji" i "Narod odlučuje"... Bacaju li takvi istupi kao nedavni u Zagrebu loše svjetlo na udruge civilnog društva općenito? Vaš komentar?

- Tu je riječ o nepoznavanju sustava u kojem se živi. Narodna demokracija na koju se poziva udruga "Narod odlučuje" funkcionirala je u bivšoj Jugoslaviji i ta narodna demokracija forsirala je brojčanu premoć i tzv. jednakost bez slobode. Mi smo se izborili da u Hrvatskoj na snazi bude liberalna demokracija, a to je pravo većine, ali uz zaštitu prava manjina. Kada se govori o manjinama, onda nije riječ o skupinama koje su brojčano manjina, nego su manjina s obzirom na pravo aktivnog sudjelovanja u procesima donošenja odluka. Civilne udruge se stoga usmjeravaju na artikuliranje prava svih onih koji su marginalizirani i/ili diskriminirani. Djelovanje civilnog sektora koji u procesu artikuliranja svojih zahtjeva ili prava dovodi u pitanje prava drugih je izuzetno problematično i poništava temeljnu pretpostavku civilnog sektora, a to je da radi na širenju prostora sloboda, a ne da ih sužava. Osim toga, posve se pogrešno interpretira ideja slobode - pa sloboda nije da svatko radi što želi jer je to samovolja. Svaka sloboda u civiliziranom društvu je ograničena slobodom drugoga i nitko nema pravo uzurpirati slobodu drugoga.

Ono što se trenutačno događa u civilnom sektoru je korištenje istih obrazaca koje su koristile ugrožene skupine (one koje nisu imale određena prava), a koje sada koriste skupine čija prava nisu ugrožena, nego prvenstveno žele artikulirati određeni vrijednosni ili ideološki koncept. To nikako ne baca loše svjetlo na samu ideju civilnog društva, nego upravo na pokretače tih ideja koji se manipulativno koriste javnim prostorom tvrdeći da žele prava, a zapravo svoja prava traže na temelju dokidanja prava drugih. Mislim da je došlo do nesporazuma oko prava, odgovornosti, ideje diskriminacije te da nama svima nedostaje dobra razina građanskog odgoja i obrazovanja.

"KAUČ-DEMOKRACIJA"


Svjedočimo nizu nasilnih prosvjeda pojedinih grupa diljem Europe, od kojih su neke deklarirane kao građanske, bez obzira na njihov "internetski predznak", odnosno okupljanje preko društvenih mreža... Koliko je digitalno doba učinilo dobroga, a koliko lošega, kad su udruge civilnog društva u pitanju?

- Globalizirani svijet stvara i nešto što se zove globalno civilno društvo koje je, tehnološki gledano, omogućeno internetskim prostranstvima, pa svi mi redovito dobivamo na mailove razne peticije i pozive da se u duhu kauč-demokracije pridružimo tom globalnom civilnom društvu. Internet i društvene mreže omogućili su nam da postanemo jednoobrazno (ne)odgovorni (odnosno vidimo samo svoju perspektivu). Internet i društvene mreže funkcioniraju na način da nam nude ono što želimo vidjeti i pročitati. Da bismo mogli sagledati i drugu perspektivu, potreban je dodatni napor, interes i želja, a to najčešće nedostaje jer smo postali vrlo površni. Suvremeno, globalno, umreženo, digitalno društvo olakšalo je povezivanje među istomišljenicima. Početno povezivanje odvija se virtualno i bez pretjerane odgovornosti kroz niz lajkova, što znači da je struktura dosta fluidna. Da bi se struktura održala, potrebno je stalno stvarati osjećaj napetosti, projicirati neprijatelje i stvarati osjećaj zajedničkog interesa. Mogućnost objavljivanja sadržaja i poruka koje mogu biti i istinite i lažne bez ikakve odgovornosti usko je povezano s populizmom. Ono što najviše zabrinjava je razina populizma koji je zahvatio sektor civilnog društva u posljednje vrijeme, a to je naravno povezano s razinom populizma u politici. Populizam uvijek jača u doba krize, a nama je kriza (politička, ekonomska, migracijska, zdravstvena) stalni suputnik, pa ne treba čuditi jačanje populizma na političkoj sceni.

ZATIRANJE JEDNAKOSTI


Kad se radi o politici i udrugama civilnog društva, zašto su u široj javnosti na lošem glasu primjerice Centar za mirovne studije i Documenta, dok se neke druge poput Amnesty Hrvatska i Hrvatski helsinški odbor rijetko oglašavaju u posljednje vrijeme, a Gong je aktivan najviše kad su posrijedi izbori? Vaš komentar na takvo stanje?

- Civilne udruge imaju zadatak progovarati o temama koje mi ostali ignoriramo, zanemarujemo, marginaliziramo ili nam jednostavno nisu u fokusu. Često civilne udruge progovaraju o teškim temama s kojima se čitavo društvo treba suočiti, a da bi kao takvo preuzelo odgovornost, postalo svjesno i na kraju postiglo neku vrstu društvene katarze. Kada civilne udruge progovaraju o takvim temama, onda one mogu doći, kako kažete, na loš glas jer, da se tako slikovito izrazim, iznose prljavo rublje društva u javnost. Kada uznemirite površnu homogenost javnosti, upozoravajući kako ispod te površine buja svakojaka nepravda i nejednakost, vrlo lako možete doći na loš glas. Međutim, često civilni sektor jedino na taj način može štititi i širiti ideju sloboda i jednakosti.

Što se tiče veće ili manje aktivnosti određene civilne udruge, dva su ključna elementa. Prvi se odnosi na specijaliziranost neke civilne udruge za neki aspekt ili temu unutar društva, a drugi, koji je možda u situaciji duboke polarizacije društva, još je izraženiji, a to je postojanje jedinstvenog stava o nekoj temi. Vrlo je moguće da je ova novonastala situacija duboko polariziranog društva dovela i do razjedinjenosti unutar postojećih udruga civilnog društva.

Kakva je budućnost udruga civilnog, građanskog društva? Nerijetko se čuju loše prognoze poput onih da civilnom društvu prijeti katastrofa; ima li razloga za takve pesimistične najave?

- Svaki oblik politizacije civilnog društva propast je za civilno društvo, a posebice ako je politizacija obojena populizmom (bilo desnim, bilo lijevim). Civilni sektor trebao bi artikulirati problematična stanja, upozoravati na nepravdu, na nejednakosti, neslobode, ali ne s egoistične i manipulativne pozicije (koliko ću glasova donijeti nekoj političkoj opciji, odnosno koliko će mi to biti financijski isplativo), nego s pozicije zagovaranja sloboda i prava za sve.

Ako udruge civilnog društva teže dokidanju prava, ugrožavanju sloboda i zatiranju jednakosti, onda se one koriste demokratskim modelima i metodama da bi porazili i poništili demokraciju, i to liberalnu demokraciju. (D.J.)
Svaki oblik politizacije civilnog društva propast je za civilno društvo, a posebice ako je politizacija obojena populizmom (bilo desnim, bilo lijevim).

Civilne udruge imaju zadatak progovarati o temama koje mi ostali ignoriramo, zanemarujemo, marginaliziramo ili nam jednostavno nisu u fokusu.

Možda ste propustili...

INTERVJU: NADA ZGRABLJIĆ ROTAR, U MEDIJSKI POSREDOVANOJ STVARNOSTI

Živimo u komunikacijskom kaosu, sve je postalo medijski spektakl

DR. SC. GABRIJELA KIŠIČEK, FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU

Veća i lakša dostupnost medija vodi do većeg utjecaja

INTERVJU S POVODOM: NJ. E. RAJ KUMAR SRIVASTAVA, VELEPOSLANIK INDIJE U HRVATSKOJ

Indijski narod se osjeća ponosnim zbog demokratskih i sekularnih vrijednosti

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TJEDNI OSVRT

Potpuno je jasno tko radi na "demontaži države"

2

PANDEMIJSKA STVARNOST (I)

U društvenim krizama
laž se percipira kao istina

3

PROF. DR. SC. DOMAGOJ BEBIĆ, FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI U ZAGREBU

Sadržaje biramo, medijska prehrana je individualna stvar