Nešto više od četvrtine ispitanika (28 %) iz Hrvatske boji se da bi moglo ostati bez posla u narednih godinu dana. To je ipak dosta manje nego prošle godine, kada je za svoj posao strahovalo 36 posto zaposlenih. Pokazalo je to istraživanje portala MojPosao provedenog u vrijeme Regionalnog sajma poslova, a čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom i regionalnom tržištu rada. Istraživanje je provedeno kroz 20 pitanja na tri demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se školuju.

U istraživanju je sudjelovalo više od 4700 ispitanika iz Hrvatske, Srbije, BiH, Makedonije te Slovenije, od čega je više od 1700 ispitanika bilo iz RH. Među tim ispitanicima je bilo 55 % zaposlenih, 40 % nezaposlenih, a 5 % ispitanika se još školuje. Da su za odabir radnog mjesta najvažniji međuljudski odnosi misli čak 64 % ispitanika iz RH, slijedi visina plaće (63 %) pa mogućnost učenja i napredovanja (41 %). U Sloveniji su međuljudski odnosi i visina plaće izjednačeni na vrhu, a ispitanicima iz ostalih zemalja (BiH, Srbije te Makedonije) najvažnija je visina plaće. Najviše ispitanika iz Hrvatske (29 %) smatra da su za dobivanje posla najvažniji motivacija i želja za zaposlenjem te njihova znanja i vještine (28 %). Samo ih 6 % smatra da je važna sreća, a 12 % - dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe samo njih 2 %, dok 3 % smatra da je važna stranačka pripadnost. Slovenci i Makedonci nešto više od ostalih ključnim vide radno iskustvo.

Za hrvatske ispitanike priželjkivana plaća je u prosjeku 1021 euro, što je samo 7 % iznad stvarne prosječne plaće. Ispitanici u Sloveniji očekuju više od 1500 eura, što je 25 posto više od tamošnje prosječne plaće. Najniža očekivanja su u Makedoniji, 523 eura, 12 % više od prosječne plaće. U Srbiji priželjkuju 759 eura, a prosječna je 547 eura. Većina zaposlenih u Hrvatskoj (68 %) u idućih godinu dana planira promijeniti posao, najviše od svih, a najmanje to žele slovenski ispitanici (40 %). Gubitka posla najviše se boje ispitanici iz Srbije (30 %), a najmanje iz BiH (22 %).

U pandemijskih godinu i pol radni uvjeti nisu se previše promijenili, kaže 45 % ispitanika. Da su oni ipak lošiji smatra njih 39 %, ponajprije zbog smanjenja plaće, narušenih međuljudskih odnosa i većeg opsega posla. No ima i 16 % onih kojima su radni uvjeti bolji. Trenutačno više od polovine ispitanika (61 %) radi iz ureda, a četvrtina ispitanika (23 %) radi djelomično s radnog mjesta i od kuće. Svega 15 % radi isključivo od kuće. Slovenci najmanje dolaze u urede (33%), a ispitanici iz RH prednjače u radu s radnog mjesta (61 %).

Ispitanici iz Hrvatske najradije bi radili u privatnoj tvrtki u stranom vlasništvu (33 %), a u najmanjoj mjeri u domaćem vlasništvu (15 %). Većina nezaposlenih (54 %) traži bilo kakav posao, što je ipak manje nego 2020. (65 %). Iako podaci kažu suprotno, 33 % ispitanika smatra da je ponuda poslova manja nego prije godinu i pol.