Kultura
OBNOVLJEN OGRANAK MATICE HRVATSKE U FERIČANCIMA

U planu Dani I. Kršnjavoga i Kuća feričanačkih lončara
Objavljeno 1. prosinca, 2021.
Poticaj kulturnom i gospodarskom napretku Feričanaca, ali i cijele općine

Nakon trideset godina u Feričancima je obnovljen Ogranak Matice hrvatske. Nastojanja da Feričanci ponovno dobiju Maticu hrvatsku urodila su plodom kada je nekoliko feričanačkih entuzijasta odlučilo osnovati Ogranak sa željom da potaknu kulturni i gospodarski napredak Feričanaca, ali i cijele općine.



Tradicijski život


Razlozi su, kaže predsjednica Ogranka Matice hrvatske Feričanci Jasna Jurković, što Feričanci to zaslužuju svojom povijesnom, kulturnom i gospodarskom baštinom, koju se namjerava sustavno istražiti i prezentirati. Dakle, preko Matice hrvatske pokazat će se, dokazati i vrednovati ono što Feričanci imaju.

- Istraživanjem povijesnog, kulturnog i gospodarskog aspekta želimo pridonijeti i turističkom razvoju općine Feričanci. U obzir smo uzeli važne odrednice zavičajnog identiteta, a to su feričanačko vlastelinstvo i obitelj Mihalović, zatim feričanačko lončarstvo, tradicijska baština i Isidor Kršnjavi. Jedna od ideja o dugoročnom osmišljavanju kulturne politike i prezentacije feričanačkih osobitosti jest osnivanje određenog centra u kojem bi na suvremen, zanimljiv i interaktivan način donosili priču o Feričancima, važnu nama, ali i vanjskim posjetiteljima - kaže Jurković.

Kada je riječ o vlastelinskoj obitelji Mihalović, predsjednica Jurković kaže kako bi priča o Mihalovićima bila prezentirana u okviru središnjeg objekta u kojem bi se obradile i ostale važne teme kao što su crkva, povijest župe, škola, važne osobe, povijest naseljavanja i ostalo. U tom objektu bi se održavala predavanja, izložbe i koncerti. Feričanačko vlastelinstvo nastalo je krajem 18. stoljeća, a uz njegovu povijest najduže je vezana plemićka obitelji Mihalović, koja je u Feričancima živjela do kraja 19. stoljeća. Mihalovići su odigrali veliku ulogu u razvoju Feričanaca, ali i kulturnom, umjetničkom, gospodarskom i političkom životu Hrvatske. Važne osobe iz te obitelji bili su Antun Mihalović, posljednji hrvatski ban, i Edmund Mihalović, skladatelj te bliski prijatelj i suradnik glasovitog skladatelja Franza Liszta. Jedan od ozbiljnih i vrijednih projekata kojem teži Ogranak Matice hrvatske Feričanci jest Kuća feričanačkih lonačara.

- Smjestili bismo je u neku od dostupnih tradicijskih kuća koju bismo otkupili. Tu su mogućnosti za različite sadržaje, od rekonstrukcije lončarske radionice, prezentacije asortimana proizvoda, osmišljavanja feričanačkog suvenira pa do radionica za školarce, mještane i posjetitelje - nabraja Jurković.

Međutim, ambicioznim planovima tu nije kraj. Feričanački matičari smatraju kako je vrijedno predstaviti i tradicijski život Feričanaca. Bogat fundus etnografske građe i zapisa o tome čuva se u Zavičajnom muzeju Našice.

- Dobar potencijal čine neke od sačuvanih tradicijskih kuća. Obnovom jedne od njih ujedno bi se prezentirao i jedan oblik tradicijske arhitekture kao što je primjer seoske kuće nastale pod utjecajem građanskog baroknog graditeljstva. Također, vezano uz tradicijsko graditeljstvo, organizirali bismo radionice izrade prijesne cigle te radionice gradnje takvih kuća i drugih objekata, poput krušne peći - otkriva Jurković.

Kamen smutnje


Također, namjerava se pokrenuti manifestacija Dani Isidora Kršnjavoga. Jedna od najvažnijih osoba hrvatskog kulturnog i političkog života početkom svoga života vezana je uz Feričance. Iako se kao mjesto njezina rođenja navode Našice, čini se da će taj podatak biti podložan znanstvenoj reviziji. Kamen smutnje čini dvostruki upis u matičnu knjigu krštenih.

- Naime, upisan je u maticu Župe Našice, ali i Župe Feričanci, u kojoj piše da je kršten u Našicama, ali da je iz trgovišta Feričanci, gdje je njegov otac, Ignjat Kršnjavi, geometar na feričanačkom vlastelinstvu. Jedan od podataka, kojemu još valja ući u primarni izvor, čak navodi kuću njegovih roditelja, koja se, prema preliminarnom istraživanju, nalazila na zapadnom uglu današnjeg trga i Mirogojske ulice u Feričancima. Na našem je groblju pokopan i Josip Kršnjavi, feričanački župnik, stric Isidora Kršnjavog - naglašava predsjednica Ogranka Matice hrvatske smatrajući kako bi to Feričance učinilo prepoznatljivim na kulturnoj karti Hrvatske, a upisali bi se i na listu onih koji odaju počast tom hrvatskom velikanu.

- Nastojat ćemo to ostvariti vlastitim snagama, ali, nadamo se, i u suradnji s relevantnim stručnjacima, ustanovama, susjednim matičinim ograncima, lokalnim i drugim udrugama te drugim zainteresiranim stranama - poručila je Jasna Jurković.

Istaknula je kako su određeni projekti već pokrenuti. Riječ je o obnovi središnjeg križa na feričanačkoj Kalvariji i rekonstrukciji surki (dijela odore čuvara Božjeg groba u Feričancima).



Snježana Fridl
baština
POVIJESNA,

KULTURNA I

GOSPODARSKA

Osnovali bi centar u kojem bi na suvremen, zanimljiv i interaktivan način donosili priču o Feričancima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DVIJE VELIKE INOZEMNE PREMIJERNE IZVEDBE “LUTKE”

Gavranova predstava putuje

2

Novi Sad službeno ponio titulu Europske prijestolnice kulture

3

OBJAVLJENA KNJIGA "BLACKBOOK CROATIA"

Objedinjeni radovi gotovo cjelokupne hrvatske graffiti scene