Zdravlje
ZDRAVA PREHRANA

Orašasti plodovi su zasitni, pa će pomoći i u dijeti
Objavljeno 29. studenog, 2021.
Ako kupujete orah bez ljuske, obratite pozornost na njegovu boju i miris

Dolazi zima i vrijeme blagdana, pripremanja kolača u kojima je neizostavni sastojak upravo neki od orašastih plodova, orah, badem i lješnjak najčešće.

Orasi su krcati nezasićenim masnim kiselinama te se preporučuju kao nezaobilazan sastojak svakodnevne prehrane. Sadrže veću količinu omega 3 masnih kiselina koje odlično djeluju na zdravlje srca te antiupalne tvari koje sprječavaju nastanak tumora. Čaj od zelenog lišća oraha, uz dodatak meda, koristi se za čišćenje organizma, pročišćuje krv i jača krvnu sliku, olakšava probavu, a koristi se i za ispiranje oka kod upala. Čaj od orahovog lista pomoći će i kod opće slabosti organizma, kvarenja zuba, kao i kod bolesti desni. Poboljšavaju koncentraciju i čuvaju od brojnih oboljenja. Orasi pomiješani s medom dobar su prirodni lijek za anemiju. Pripravak se uzima tri puta na dan po jedna žlica. Drvo oraha treba otprilike 15 godina da bi davalo plodove. Ako kupujete orah bez ljuske, obratite pozornost na njegovu boju i miris, jer zbog velikog postotka masnih tvari orah brzo užegne, savjetuje portal Alternativa za vas. Orah čuvajte na hladnom i suhom mjestu. Ako ga ne planirate potrošiti brzo, spremite ga u hladnjak ili zamrzivač. Najviše hranjivih tvari dobit ćete od termički neobrađenog oraha koji ste prije toga nekoliko sati namakali u hladnoj vodi.

Orašasti plodovi s pravom se nazivaju superhrana. Vrlo su bogati zdravim masnoćama i nutrijentima, vitaminom E, folnom kiselinom, magnezijem, aminokiselinama te tako utječu na sprječavanje bolesti srca. Istraživanje je dokazalo da redovita konzumacija orašastih plodova utječe na smanjenje dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Orašasti plodovi energetski su bogate namirnice s visokim udjelom masti, pa mnogi smatraju da povećana konzumacija može dovesti do debljanja. Međutim, vrijedi upravo suprotno - zbog velikog udjela masnoća izazivaju dulji osjećaj sitosti i na taj način mogu pomoći pri gubitku suvišnih kilograma. Poželjno ih je jesti u međuobrocima kako bismo izdržali glad te spriječili prejedanje u glavnom obroku. To se odnosi na sve orašaste plodove. Osim masnoćama, orašasti plodovi obiluju i vlaknima, proteinima te vitaminima i mineralima. Odličan su izvor vitamina E koji pridonosi kognitivnim sposobnostima te štiti od upala, a obiluju i magnezijem i selenom. Vrlo su siromašni ugljikohidratima, pa su dobar izbor i za one koji provode dijetu s manje ugljikohidrata.

Bademi sadrže manje kalorija od drugih orašastih plodova i vrlo su djelotvorni za smanjenje lošeg kolesterola. Sadrže vitamine i minerale potrebne za rast i jačanje kose, magnezij, cink i vitamin B. Konzumacija badema s ljuskom pomaže u sprječavanju bolesti srca i poboljšavaju moždanu aktivnost. Badem sadrži i vitamin E, antioksidans koji pomaže u borbi protiv znakova starenja, a bademovo je ulje dobro poznato u kozmetičkoj industriji.

I lješnjaci su jako dobri saveznici zdravlja srca, zbog bogatstva magnezija i fosfora. Izvrsni su za obnovu kože, bogati vitaminom E i esencijalnim masnim kiselinama. Jezgre lješnjaka često se koriste u kulinarstvu, ponajprije za izradu raznih slastica, kolača, čokolade, sladoleda... Lješnjak lagano prepržen do tamnožute boje, izvrsna je namirnica i značajno zastupljena u makrobiotičkoj prehrani. Najduže će trajati ako ih čuvate u ljuski, čvrsto zatvorene u plastičnoj posudi ili vrećici. Ako ih držite u hladnjaku, bit će upotrebljivi i do godinu dana. Lješnjake koje kupite bez ljuske u hladnjaku mogu stajati do šest mjeseci. I njih je najbolje namočiti preko noći, a zatim ih konzumirati sirove. Ulje od lješnjaka pogodno je za njegu masne i mješovite kože, jer se vrlo brzo upija. Oguljene lješnjake možete samljeti kako biste dobili brašno za pečenje, ili napravili hranjivi namaz.

Jasminka Knežević
Nutricionizam
orah, badem i lješnjak

izuzetno su zdravi

Smanjuju upalne procese u organizmu te čuvaju od brojnih kroničnih i degenerativnih bolesti

Smanjuju glad, jačaju nokte
Pistacije smanjuju osjećaj gladi, jer kontroliraju hormone koji ju stimuliraju. Nezasićene masnoće iz pistacija dokazano pomažu sniziti loš kolesterol i povećati dobar koji štiti srce. Grickanje pistacija odlično je i za kožu, jer sadrže vitamin E koji je izvrstan antioksidans, ubrzava liječenje oštećene kože, stimulira cirkulaciju vlasišta i pomaže u održavanju noktiju.

Smanjuju loš kolesterol
Lješnjaci se mogu jesti sirovi, ali odlični su i prženi, ili kao sastojak brojnim zdravim jelima. Zahvaljujući velikom izvoru vlakana i nezasićenih masnih kiselina, lješnjaci pomažu pri smanjenju lošeg LDL-kolesterola. Bogati su i magnezijem, mineralom koji je nužan za reguliranje ravnoteže kalcija i kalija i time pomažu održavanje normalne razine krvnog tlaka.

Sirovi, prženi, kuhani...
Orašaste plodove možete pripremati na razne načine (prženjem, kuhanjem), kao dodatak jelima, ili kao jedan od sastojaka gotovih proizvoda. Koriste se i u kozmetičkoj industriji, prerađeni kao ulja, ili sastojci raznih kozmetičkih preparata. Dnevno se ne preporučuje konzumirati više od šalice orašastih plodova, jer su bogati mastima, ali svakako su zdraviji od čipsa i sličnih grickalica.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana