Nakon jednogodišnje stanke uzrokovane pandemijom virusa COVID-19 na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti 8. i 9. studenoga održani su 4. Osječki dani bioetike. Središnje mjesto u okviru 4. Osječkih dana bioetike bila je tema „Bioetika, umjetnost i kultura”. I ove godine Centar za integrativnu bioetiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i osječka jedinica međunarodne Katedre za bioetiku organizirali su 4. Osječke dane bioetike u prostorima Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Suorganizatori su bili Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Kineziološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatsko bioetičko društvo, Centar za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Centar za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju.

Rektor Sveučilišta prof. Vlado Guberac svečano je otvorio 4. Osječke dane bioetike te u svojem govoru napomenuo kako je važno nastaviti tradiciju Osječkih dana bioetike i kako je ponosan što su se uspješno održali uživo, a nada se velikom odazivu i iduće godine kad će se održati jubilarni, peti. Prof. dr. sc. Ante Čović, prorektor Sveučilišta u Zagrebu i voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, istaknuo je važnost Osijeka i Sveučilišta J. J. Strossmayera u promicanju, širenju i povezivanju bioetičkih inicijativa, ideja i projekata s državama i sveučilištima u regiji. Iskazao je svoje zadovoljstvo što je dio ove velike osječke priče koja postaje tradicijom i istaknuo važnost zastupanja i promoviranja bioetičkih tema u akademskoj zajednici.

Doc. dr. sc. Damir Matanović, dekan Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u svojem je pozdravnom govoru istaknuo ponos što je upravo Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti domaćin ovog skupa koji ove godine, unatoč pandemiji, broji najveći do sad broj izlagača s izuzetno zanimljivim temama. Otvorenju skupa su nazočile i svojim pozdravnim riječima uveličale otvorenje i dekanica Akademije za umjetnost i kulturu, prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić te prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević, dekanica Kineziološkog fakulteta, koji se ove godine prvi put uključio u suorganizaciju. Ispred Medicinskog fakulteta skup je pozdravila prodekanica za znanost, prof. dr. sc. Ines Drenjančević.

Predsjednik organizacijskog odbora Osječkih dana bioetike i voditelj Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku doc. dr. sc. Ivica Kelam u svom je pozdravnom govoru istaknuo kako se bioetičke ideje nastavljaju širiti Sveučilištem o čemu svjedoči uključivanje stručnjaka s raznih fakulteta i Sveučilišta.

U svom govoru istaknuo je kako su umjetnost i umjetničko izražavanje prisutni u čovjekovu životu još od najranijih trenutaka ljudske spoznaje uopće. Umjetnost je najbolja ekspresija kompletnog ljudskog bića te svojevrsna refleksija istoga u vanjskome svijetu.

Kao prilično nestalan, likvidan pojam, konačan oblik umjetnosti ovisi o mnogobrojnim činiteljima koji ju prate, točnije, određuju, a to su, prije svega, vrijeme (razdoblje) i društvene prilike.

Samim time, prateći kroz povijest, poimanje umjetnosti često se mijenjalo, no upravo je zbog navedene neodređenosti i svojevrsne apstraktnosti, u skladu s latinskom maksimom ars longa, vita brevis, umjetnost ostavila i svakodnevno ostavlja neizbrisiv trag u ljudskoj povijesti i svakodnevici.

Njezino postojanje unosi veliku dozu kreativnosti, šarolikosti i ljepote u ljudski život koji je uistinu nezamisliv bez umjetnosti, a to je svakako pitanje bioetike.

Da je povezanost umjetnosti i kulture s čovjekovim bićem neupitno, ali i da je umjetnost danas suočena s novim, digitalnim dobom i opasnostima od prekomjerne digitalizacije prikazana su i dva iznimno zanimljiva plenarna predavanja koja su održali vlč. Odilon Singbo, docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, pod nazivom Tehnokratska kultura kao izazov teološkoj etici i red. prof. art. Mira Perić, pod nazivom Glumačko sazrijevanje.

Ove godine, prvi put, osim izlaganja podijeljenih u nekoliko sekcija, prisutni su mogli sudjelovati i u radionicama Ples sjena (voditeljica: doc. dr. sc. Darija Rupčić Kelam) i Radionice iz kreativnih terapija (voditeljica: izv. prof. dr. art. Jelena Kovačević) koje su prihvaćene s oduševljenjem kao zanimljivi i inovativni novitet na skupu.

Reakcije svih sudionika bile su vrlo pozitivne, pri čemu su naglasili kako su 4. Osječki dani bioetike bili do sada najbolje organizirani s vrlo zanimljivim temama i sudionicima, a koji samo potvrđuju opravdanost organiziranja ove manifestacije za koju se nadamo da će iduće godine izazvati još veći interes.

Ivica KELAM, Kristina DILICA