FAZOS je prošle godine obilježio svojih 60 godina rada. Na što ste posebno ponosni, a što biste eventualno mijenjali i kako vidite svoj Fakultet na kraju svojega drugog mandata?

U našoj ustanovi biotehničko znanstveno područje, područje poljoprivredne znanosti podučava se kontinuirano 61 godinu i prošle godine smo proslavili šezdeset godina nastavnog, znanstvenog i stručnoga rada. Zbog toga s ponosom mogu ustvrditi kako je ova ustanova, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, hram hrvatskog agronomskog obrazovanja i znanosti. Naš Fakultet zbog toga ima posebno mjesto jer je imao i ima važnu ulogu u razvoju poljoprivredne proizvodnje i transferu tehnologija u gospodarstvo te je krucijalan za istočnu Hrvatsku kao žitnicu u kojoj se odvija i najveći dio poljoprivredne proizvodnje. Biti nastavnik ili student na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek uvijek je bila čast i privilegija, a tako je i danas. Stoga, smatram da je naš trajni cilj s jedne strane sačuvati povijesnu baštinu od zaborava, ali istodobno gledati i u budućnost – u iskušenja i zadaće koje nam novo vrijeme donosi. Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek mora biti neizostavan čimbenik u artikuliranju značenja uloge koju obrazovanje, razvoj kreativnosti, ali i etičko djelovanje i formiranje mladih ljudi ima u razvoju društva. Naš pogled u budućnost Fakulteta počiva na iskustvu nedjeljivosti nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti. Stoga je Fakultet, u čijem se krilu transferira znanost, suradnja i nastava mjesto gdje se stvaralački prožimaju i svoju snagu crpe iz kompetentnosti svojih djelatnika i nadolazeće snage studenata. Naš je osnovni pokretački motiv taj da se Fakultet duboko integrira na lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini te postane perjanicom razvoja istočne Hrvatske koja će biti prepoznata i u europskim okvirima što znači kako se moramo otvoriti prema vlastitoj sredini objedinjujući resurse i koordinirajući nastavne, znanstvene i stručne procese. Svjesni i snaga i slabosti, opredijeljeni smo usvojiti ključne europske razvojne odrednice i kriterije bez straha od gubitka vlastitog identiteta. Nadalje, uvođenjem studijskih programa na engleskom jeziku spremni smo otvoriti nova interdisciplinarna znanstvena područja kroz ICT tehnologije u poljoprivredi te osnažiti i ostvariti veću gospodarsku ulogu biotehničkih znanosti.

Početak je nove akademske godine. Kakvi su planovi vezani uz nastavu u nadolazećem razdoblju u Vašoj instituciji?

Naš fakultet i dalje ostaje na tragu kontinuirane razmjene znanja, informacija i ideja u nastojanjima uklapanja u otvoreni europski prostor visokoškolskog obrazovanja, a sve to naravno u okvirima koji su zadani globalnom pandemijom u kojoj smo se našli. Cilj nam je, naravno, održavati nastavu kontaktno, kroz aktivno sudjelovanje nastavnika i studenata i na predavanjima i na vježbama. Srećom, na našoj instituciji imamo dovoljno prostora i kapaciteta za održavanje takvog vida nastave uz pridržavanje svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i resornog Ministarstva. Također, dio nastave na našim studijskim programima odvija se i na našim pokušalištima u Tenju – Klisa i u Mandićevcu gdje studenti kroz praktičan rad stječu vlastita znanja, vještine i kompetencije. Dakle, koliko god epidemiološka situacija bude dopuštala, nastava će se na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti odvijati kontaktno, a istovremeno, u potpunosti smo spremni, ako bude potrebno, prebaciti se na online sustav održavanja nastave i odgovoriti na svaki izazov koji nas čeka u novoj školskoj godini.

Istaknuo bih da smo ove godine upisali prvi naraštaj studenta diplomskog studija na engleskom jeziku “Digitalna poljoprivreda”. I tu smo doskočili aktualnoj situaciji pa profesori predavači sa stranih sveučilišta svoja predavanja održavaju online studentima u našim videokonferencijskim predavaonicama posebno opremljenim za takvu vrstu komunikacije.

Kako se pandemija odrazila na dosadašnji rad u nastavi i kako planirate izbjeći negativne posljedice moguće zdravstvene prijetnje i novih zatvaranja u idućoj akademskoj godini?

Kao što sam već istaknuo, naš fakultet ima dovoljno kapaciteta za održavanje kontaktne nastave i mi smo se u protekloj akademskoj godini trudili držati takvog vida izvođenja nastave što dulje. Naravno, bilo je situacija kada smo primjenjivali i takozvani hibridni oblik održavanja nastave, ali bitno je istaknuti da smo uspjeli realizirati nastavni plan na svim modulima preddiplomskih i diplomskih studija u potpunosti.

Isto tako, ako se prisjetimo početaka pandemije, tada sa zadovoljstvom mogu reći da su se naši nastavnici vrlo brzo prilagodili na online sustav izvođenja nastave i u potpunosti iskoristili dostupne platforme, a kroz rad Povjerenstva za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja omogućili smo im sudjelovanje u različitim radionicama koje su im osiguravale dopunske alate za što kvalitetnije provođenje nastave.

Upravo je ta dopunska edukacija omogućila održavanje ne samo nastave nego i brojnih konferencija i drugih aktivnosti na daljinu, a u budućnosti ćemo dodatno raditi na razvoju sigurnog okruženja i na edukaciji studenata i djelatnika o potrebama cijepljenja te provoditi dopunska testiranja bude li to od nas zahtijevalo resorno Ministarstvo.

Što nam možete reći o viziji svoje institucije u idućoj godini, ali i u duljem razdoblju?

Kao što sam već istaknuo, naš osnovni pokretački motiv jest da se Fakultet duboko integrira na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini te postane predvodnik razvoja istočne Hrvatske koja će biti prepoznata i u europskim okvirima. Trenutačno je na Fakultetu zaposleno 240 djelatnika koji djeluju kroz šest zavoda, pet centralnih laboratorija, Centra za cjeloživotno učenje i Centra za standardizaciju uzoraka. Također, stalno radimo na razvoju naših dvaju pokušališta, Tenja i Mandićevac, koja zajedno obuhvaćaju 100 hektara poljoprivredne površine, a na kojima se odvijaju aktivnosti vezane uz provođenje aktualnih domaćih i međunarodnih projekta kao i suradnje s gospodarstvom. Upravo u cilju proširivanja takvih djelatnosti te u cilju što kvalitetnijeg načina izvođenja nastave, u planu nam je i osnovati pokušalište koje će pokrivati područje iz cjelokupne stočarske proizvodnje.

Na taj je način Fakultet prepoznat kao čimbenik koji omogućuje trokut znanja (obrazovanje – istraživanje – inovacije) i promicanja gospodarskog razvoja, a znanstveno-istraživačka aktivnost Fakulteta prepoznata je u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Zahvaljujući predanom radu i izvrsnim znanstvenim dostignućima njegovih djelatnika, spremni smo nositi se s nacionalnim i globalnim izazovima koje donosi budućnost i intenzivno radimo na uvođenju novih studijskih programa usmjerenih na tehničke sustave i obnovljive izvore energije, zaštitu okoliša, zelenu infrastrukturu kao i na internacionalizaciji navedenih programa.

Koji su ključni projekti planirani u idućoj akademskoj godini na Vašoj instituciji? Što nam možete reći o njima?

Fakultet sustavno potiče istraživanja kroz prijavu znanstvenih, infrastrukturnih i stručnih projekata u suradnji s nacionalnim i europskim institucijama u cilju što kvalitetnijeg uključivanja u programe OBZOR 2020, europski istraživački prostor (ERA) i visoko obrazovanje. Na našem Fakultetu djeluje 17 istraživačkih timova koji vode 26 internih znanstvenih projekata te 12 istraživačkih projekta vrijednosti 25 milijuna kuna.

Od znanstveno-istraživačkih projekata vrijedno je istaknuti projekt Ministarstva znanosti Republike Hrvatske “Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” pod nazivom “Inovativna proizvodnja organskih gnojiva i supstrata za uzgoj presadnica” kojemu je voditelj prof. dr. sc. Zdenko Lončarić. Isto tako, u tijeku je i provedba projekta “APPLERESIST – Genetska otpornost jabuke na toplinski i sušni stres uz formiranje preporučenog sortimenta za proizvodna području kontinentalne Hrvatske” gdje nam je partner Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Od upravo završenih projekata, važno je spomenuti europski znanstveno-istraživački projekt iz ciklusa OBZOR 2020 “Diversity of local pig breeds and production systems for high quality traditional products and sustainable pork chains – TRESURE” koji je bio jedini projekt takve vrste na našemu Sveučilištu gdje je FAZOS bio partnerska ustanova s istraživačkom grupom koju je predvodio prof. dr. sc. Goran Kušec. Na Fakultetu se izvodi i projekt iz programa OBZOR 2020 “TRAIN-CE-FOOD” čiju istraživačku grupu predvodi prof. dr. sc. Davor Kralik. Također, u skorom su vremenu provedene ili su još u tijeku i 6 COST aktivnosti. Od istraživačkih projekata HRZZ-a (Hrvatske zaklade za znanost), djelatnici FAZOS-a vodili su ili još uvijek vode pet znanstveno-istraživačkih i tri uspostavna projekta. Od bilateralnih projekata djelatnici FAZOS-a vode ili su nedavno uspješno priveli kraju projekte u suradnji sa znanstvenicima iz Mađarske, Slovenije, Crne Gore, Srbije i dr. zemalja jugoistočne Europe. U tijeku je provođenje i pet Sveučilišnih projekata koje financira Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku.