Ekonomija
REKORDNA PROIZVODNJA SLATKOVODNE RIBE

Sezona radova u punom jeku, dnevno trebaju 100 sezonaca
Objavljeno 27. studenog, 2021.
U PP Orahovici očekuju 3,5 tisuća tona ribe, od toga konzumne 2,5 tisuća tona

Započela je "sezona slatkovodne ribe", možemo ju tako nazvati jer ovo je razdoblje kada će prodaja šarana i ostale ribe biti u svom najvećem jeku. Zato se užurbano radi na preradi kako bi sve bilo spremno, posebno za dane blagdana.



Posla je puno, a radnika sve manje, no najveći proizvođač slatkovodne ribe u srednjoj i jugoistočnoj Europi Poljoprivredno poduzeće Orahovica ništa ne prepušta slučaju.

Svakoga dana preko medija i društvenih mreža traže nove zaposlenike i u ribnjačarstvu i u ostalim svojim segmentima proizvodnje, a posegnuli su i za zaposlenicima iz niza zemalja kojima su osigurali odlične radne i životne uvjete.

Pokretne ribarnice


- Liste se pune, ali još popunjavamo radna mjesta i mogu reći da svatko tko želi raditi je dobrodošao. Krajem ovoga tjedna organizirat ćemo i rad u tri smjene koji će trajati do kraja siječnja. Potražnja je za 100 do 150 radnika dnevno, što će ovisi o razdoblju prerade i narudžbi, a naravno, riječ je trenutačno o sezonskim radnicima, no izvan sezone mi zapošljavamo 20-30 radnika dnevno – kaže voditeljica tvornice za preradu ribe PP Orahovica - Panona Mare, Andreja Kovačević. Predsjednik Uprave Saša Breznik dodao: "S obzirom na vrijeme koje dolazi, vrijeme blagdana i potražnju za ogromnim količinama ribe uvijek nam je potreban veći broj ljudi i zato smo i tu reagirali povećanjem satnice, financijskog dijela, odnosno dohotka kako bismo mogli odgovoriti na zahtjeve radne snage."

PP Orahovica trenutačno ima 6300 hektara pod ribnjacima, a u punoj funkciji je više od 4500, u što ulazi iz proteklog razdoblja investicija u dva ribnjaka u Bjelovaru i Slavonskom Brodu u vrijednosti od više od 30 milijuna kuna.

- Sada ulazimo u najintenzivnije razdoblje u proizvodnji ribe i ono što mogu potvrditi je da će nama ovo biti rekordna godina po proizvedenim količinama ribe, to više što ove godine imamo i ta dva nova ribnjaka u Bjelovaru i Slavonskom Brodu koje ranije nismo imali u proizvodnji. Što se tiče konzumne ribe, očekujemo čak dvostruko veće količine. Moram reći i da zbog povećanja cijene sirovina i energenata te loših vremenskih uvjeta, posebno zbog ljetnih suša, ostali proizvođači su imali slabiju proizvodnju, a mi smo imali sreću da kod nas toga nije bilo, riba nam je iznimno zdrava i zahvaljujući tome imamo doista vrhunsku godinu i zato slobodno možemo reći kako smo najveći proizvođač slatkovodne ribe u ovom dijelu Europe. Ove godine očekujemo oko 3,5 tisuća tona ribe, od toga konzumne koja će ići na tržište bit će nešto više od 2,5 tisuća tona – rekao je voditelj Poslovne jedinice Ribnjačarstvo Josip Tokić. Voditeljica Panone Mare Andrea Kovačević naglasila je još jednu važnu stavku prodaje ribe, a to su pokretne ribarnice koje su nedavno uvedene.

Velike investicije


- Riječ je o investiciji koja je krenula prošle godine, čime smo htjeli omogućiti kupnju ribe stanovnicima malih mjesta gdje nema ribarnica, a time naravno i još više probuditi svijest među ljudima u konzumiranju ribe kao zdrave prehrane – zaključila je Kovačević.

Predsjednik Uprave PP Orahovica Saša Breznik rekao je kako sve velike investicije pa tako i većinu od navedenih 30 milijuna kuna za nove ribnjake te najnoviju od pet milijuna kuna za novu opremu tvornice Panona Mare, Poduzeće financira samo jer ne može aplicirati na EU fondove

- Budući da pripadamo u skupinu velikih proizvođača, ne možemo dobiti potporu kroz fondove za takva ulaganja, a nužna su nam i zato smo prisiljeni sami investirati. Kod investicije za nove ribnjake dobili smo potporu iz dijela akvakulture i fondova od 10 milijuna kuna, a ostalih 20 smo morali pokriti sami. Svake godine investiramo i u određene strojeve kojima moderniziramo proizvodnju, sve naravno sami i zato moramo imati jako dobru strategiju da se to sve isplati i neće se isplatiti za 4-5 godina, nego mora proći bar deset godina da se isplati. Ali mi vjerujemo u proizvodnju ribe i sigurni smo kako kultura jedenja ribe raste i da će za pet do deset godina nedostajati ribe na tržištu - kaže Breznik te ističe kako PP Orahovica želi probuditi svijest među ljudima o konzumiranju ribe kao zdrave prehrane. Vladimir Grgurić
Kroz preradu ribu približiti građanima
- Hrvatska je po statistikama o konzumiranju ribe negdje na sredini, konzumacija je oko 20 kilograma po glavi stanovnika, ali te brojke uglavnom govore o morskoj ribi. Što se slatkovodne tiče, gdje možemo govoriti o šaranu i pastrvi, tu dolazimo do brojke od oko 2 kg po stanovniku i tu pastrva uzima primat, a šaran je nažalost u jako niskoj konzumaciji, osim naravno ovdje u Slavoniji, gdje je prepoznat. I zato mi želimo upravo kroz preradu tu slatkovodnu ribu, posebno šarana, približiti građanima i dati im proizvode koji će biti atraktivni i kvalitetni bez nekakvih predrasuda kakav će biti okus, tvrdi Breznik, te u tom pravcu ističe želju poduzeća za ulaskom u nove programe.
Ponuditi ribu u školsku i studensku prehranu
- Već sada izlazimo sa smrznutim, paniranim i dimljenim programom, gdje je izrada vlastitih proizvoda kao što je i čips od dimljenog šarana i drugi proizvodi, i to ne samo preko maloprodaje nego želimo ići i šire, a to je ponuditi ribu u školsku i studensku prehranu. Iako već postoji direktiva od Ministarstva obrazovanja i njihov plan da riba bude dio školske prehrane, ali primjena toga je vrlo slaba i rijetka i zato mi sada radimo inicijativu da riba postane obvezan dio školske i studentske prehrane i čekamo donošenje tog pravilnika već preko dvije godine i nadam se da će to biti riješeno i kako će u to biti uključena u slatkovodna riba - zaključio je Breznik.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UVOĐENJE EURA: POSLODAVCI ĆE MORATI NADOGRADITI SUSTAVE

Dvojne cijene: Malo posla za
trgovce, veća zaštita za kupce

2

ENORMAN RAST CIJENA ENERGENATA

Sve veći poremećaji na globalnom tržištu hrane

3

NAJVIŠE SU RASLE DIONICE PREHRAMBENOG SEKTORA

Na domaćem tržištu kapitala trgovalo se s 44 dionice, pri čemu je cijena njih 19 porasla