Tresla se brda, rodio se miš! Brda su klimatske promjene, a miš kompromisni sporazum postignut u posljednji trenutak na nedavnoj konferenciji COP26 u Glasgowu. Tako bi, naime, mogao glasiti zaključak svega što se vidjelo i čulo u svezi s klimom u dva tjedna neprestanih razgovora, pokušaja dogovora i u konačnici postizanja minimuma zajedništva glede budućnosti obuzdavanja emisija stakleničkih plinova i zagađanja zraka koji svi skupa - ljudi, životinje i biljke, udišemo posljednjih desetljeća. Pritom se pale i neke kolateralne žrtve, a među njima su i KRAVE! Te su, naime, simpatične domaće životinje koje nas hrane mlijekom i mesom proglašene jednim od glavnih neprijatelja klime. Razlog je plin METAN, koji izlazi iz krava i ulazi u atmosferu.

Krave, naime, u procesu hranjenja podrigivanjem izbacuju metan čime onečišćuju atmosferu. Premda mnogi smatraju da je stoka prijetnja okolišu i iz drugih razloga, ali iza svega, po običaju, ipak stoji čovjek. Inače se za globalno zagrijavanje sve veća krivnja prebacuje na poljoprivredu, a najprozivaniji su uzgajivači goveda. Stoka je odgovorna za 14 posto emisije stakleničkih plinova koje prouzročavaju ljudske aktivnosti. U javnosti je prihvaćeno mišljenje da stočarstvo uništava i tlo, zagađuje izvore vode te zatire bioraznolikost.

Uzgoj stoke izaziva veliku emisiju metana (CH4), plina koji zagrijava atmosferu mnogo više od iste količine ugljikova dioksida (CO2). Međutim, CH4 se u atmosferi zadržava 10 puta kraće od CO2. Pariškim sporazumom 2015. postavljen je ambiciozan cilj: maksimalno 2 °C globalnog zatopljenja u usporedbi s predindustrijskim vremenom, u najboljem slučaju 1,5 °C. Do sada je u središtu pozornosti bio CO2, no posljednjih godina zabrinjava veliki porast koncentracije CH4. Zastupnici EP-a nedavno su usvojili Izvješće o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana. Pozvali su Komisiju da predloži zakonodavni okvir za znatan pad do 2030. te su zatražili obvezujući globalni sporazum o metanu na COP26 u Glasgowu. "Više od sto država obvezalo se smanjiti emisije za 30 % do 2030. Međutim, skup nisu ozbiljno shvatili neki najveći zagađivači. Udio u emisijama Rusije, Kine i Indije, prouzročenima ljudskim djelovanjem, iznosi 35 %", primjećuje Mladen Kušeković, jedini hrvatski ekološki proizvođač mesa koji je ostvario ideju "od polja do stola". Poznato je da goveda najveći dio metana izbacuju podrigivanjem. Matija Grgurić, vlasnik muznih i mesnih krava, ističe da je taj metan iz prirodnog ciklusa jer proizlazi iz hranjenja. "Priča da krave posebno zagađuju ne drži vodu jer se sve ispušteno vraća natrag u njihovu hranu. To što je danas previše CO2 u atmosferi pa ga biljke ne uspiju apsorbirati nije od stoke, problem je nastao negdje drugdje", kaže referirajući se na industriju i fosilna goriva. Uvjeren je kako čovjek drugim aktivnostima stvara znatno veći negativni otisak.

Prema podatcima Europske agencije za okoliš, poljoprivreda je odgovorna za 53 % emisija metana, otpad za 26 %, a energetski sektor za 19 %. EP u izvješću Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane ističe da je CH4 drugi najveći uzročnik klimatskih promjena nakon CO2, snažniji od CO2, te pridonosi stvaranju prizemnog ozonskog sloja u nižim dijelovima atmosfere, što izaziva zdravstvene probleme.



Još malo pojašnjenja. Krave ne žvaču bilje, nego ga spremaju u komoru zvanu burag gdje se razgrađuje celuloza prilikom čega se oslobađaju CO2 i CH4. Metan ne mogu probaviti, pa ga izbacuju. Genetska selekcija, maske na nosnicama, ranci za skladištenje CH4, dodavanje u hranu inhibitora metana, dohrana citrusima, češnjakom ili morskim algama neki su od prijedloga za rješenje problema.

Alge smanjuju emisije metana za 82 %, a utvrđeno je da ne mijenjaju okus mlijeka ni mesa. Takav način utjecaja na okoliš na tragu je Zelenog plana EU-a. Nadalje, kada bi se milijardu i pol krava u svijetu hranilo dodatkom na bazi češnjaka, učinak bi bio identičan uklanjanju 330 milijuna europskih automobila iz prometa, procjenjuje Thomas Hafner, osnivač agrotehničke tvrtke koja je lansirala kredite za ugljik - CowCredit. On predlaže da se umjesto sadnje stabala plaća za dodatke prehrani. Mjerenja se pretvaraju u ekvivalente CO2 za kredite iako se smanjuje metan. Međutim, postoje jednostavnija rješenja, a to je prehrana svježom travom i sijenom, kako su radili naši stari. Međutim, razvojem komercijalne proizvodnje stočne hrane okoliš je višestruko degradiran.

Kao primjer može se uzeti Nizozemska. U toj zemlji plin metan može biti problem lokalnih stočara zbog malih površina, a velikog broja grla, smatra Kušeković čija goveda uživaju u prostranstvima ličkih pašnjaka. "Kod nas ih je sve manje i mi zapravo to pitanje ne bismo trebali rješavati. Ono čega nam u Hrvatskoj svakako ne manjka su prostor i čista priroda", ističe.



U ekstenzivnom stočarstvu životinje pasu na otvorenom čime potiču bioraznolikost, a ona je sastavnica EU politika. Kušeković regeneraciji livada svjedoči unatrag više od desetljeća. U lipnju je EP podržao Strategiju za bioraznolikost upozorivši na podršku poljoprivrednicima. Njome se želi povećati udio zaštićenih područja, ali i biološka raznolikost poljoprivrednih zemljišta. Eurozastupnici su se, osim toga, usprotivili ponovnom odobrenju upotrebe glifosata nakon 31. prosinca 2022.

Regenerativna poljoprivreda utemeljena na ekologiji zapravo okreće klimatske promjene kroz ispašu stoke, uvjeren je biodinamičar Mario Romulić. "Ljudi sve uspiju izokrenuti - od životinja koje su idealne za regeneraciju tla napravili smo najveće krivce za zagađenje", kaže.

Očuvanju tla treba pridati posebnu važnost i s obzirom na to da je Vijeće UN-a za ljudska prava nedavno priznalo da je imati čisto, zdravo i održivo okruženje - ljudsko pravo. EU aktivno radi na provedbi Povelje o temeljnim pravima te traži da se zaštita okoliša integrira u njegove politike u skladu s načelom održivog razvoja. Eurozastupnici su u raspravi o pravu na zdrav okoliš održanoj u listopadu zatražili da se takvo pravo jasno uključi u temeljna prava građana EU-a.

Romulić smatra da radi dobrobiti budućih generacija treba poštovati prirodne zakone i ponašati se u skladu s njima. "U Europi se zemljište već prodaje po količini organske tvari, a ne po hektaru, jer nikome ne treba jalova zemlja", upozorava Romulić na opasnost koja bi u budućnosti mogla pogoditi i Hrvatsku. H