Ono što je nakon čistke predsjednika SDP-a Peđe Grbina (pre)ostalo od nekada vodeće oporbene stranke u zemlji, u subotu, 27. studenoga, izići će na unutarstranačke izbore i birati vodstva općinskih, gradskih i županijskih, odnosno svih lokalnih organizacija, svih koje su još preostale, jer nakon rascjepa stranke veliki je broj nižih organizacijskih jedinica u zemlji, posebice na području pet slavonskih županija, ugašen, raspušten ili se vode još samo na papiru.

Samo na području Osječko-baranjske županije stranku je u zadnja dva mjeseca, prema podacima bivšeg predsjednika županijske organizacije Domagoja Hajdukovića, samovoljno napustilo, ili je pak Grbinovom voljom izbrisano iz članstva više od 300 osoba, dok je samo u Osijeku tu sudbinu doživjelo stotinjak članova.

Kao i sve izborne cikluse tijekom zadnjih nekoliko godina, tako i ove unutarstranačke prate interesne borbe, nesuglasice i nove podjele. Još je uvijek u SDP-u dobar dio članstva koji ne podržava rad aktualnog predsjednika, kao ni ljude s kojima se okružio u vrhu stranke, no svjesni su da je jedini način opstanka unutarstranačko djelovanje. Dok su nekada u SDP-u unutarstranačke izbore najavljivali kao "festival demokracije", ističući kako svaki član može birati i biti biran, sada kao da se trude da se o subotnjim izborima što manje govori i piše. Jasno je, naime, da Grbinu nakon isključivanja tisuća članova i raspuštanja brojnih organizacija ovi unutarstranački izbori služe kako bi ojačao svoj utjecaj i konačno se obračunao sa ostatkom svojih neistomišljenika na lokalnim razinama.

SDP je posebno devastiran u Slavoniji i Baranji. U zadnje četiri godine SDP je u Osječko-baranjskoj županiji i Osijeku ostvarivao najgore rezultate na svim izborima. Od onih za mjesne odbore i gradske četvrti do parlamentarnih, i na koncu i lokalnih izbora. Iz 4. izborne jedinice u Saboru sjedi samo jedna zastupnica i to Sabina Glasovac, koja s ovdašnjim prilikama i problemima nema baš nekih poveznica, a u Gradskom vijeću Osijeka i Skupštini Osječko-baranjske županije SDP ima minorni utjecaj. Nisu više čak ni najbrojnija oporba. Unatoč tome, čelnik osječkog SDP-a Boris Piližota nije nijednog trenutka svog četverogodišnjeg mandata imao potrebu prihvatiti odgovornost za ovako loše rezultate, nego je krivce pronalazio u drugima. Mnogi su, naime, očekivali da bi njegov nasljednik mogao biti njihov kandidat za gradonačelnika Osijeka na proteklim izborima sveučilišni profesor Goran Kušec, no očito je da je i on samo još jedan u nizu uzalud "potrošenih" kadrova kojemu neće biti pružena šansa da pokuša promijeniti nešto u tom ustajalom okruženju.

Oni koji su iz bilo kojih razloga još uvijek ostali u stranci, u subotu neće imati priliku birati, jer će im i za predsjednike županijske i gradske organizacije biti ponuđeno samo po jedno ime. Tako će, prema neslužbenim informacijama, jedini kandidat za predsjednika osječkog SDP-a biti kandidiran Milan Blagojević, bivši i dugogodišnji tajnik osječke organizacije.



Za nasljednika Domagoja Hajdukovića na mjestu predsjednika osječko-baranjskog SDP-a kandidirala se jedino Sanja Bježančević iz Đakova. I u Belom Manastiru je samo jedan kandidat za tamošnji ogranak, a to je aktualni predsjednik gradske organizacije Marko Bogatić. "Ovi izbori neće donijeti nikakve promjene, iako su one nužne", kaže nam jedan od mnogih nezadovoljnih SDP-ovaca koji, međutim, nemaju hrabrosti, kako kaže, suprotstaviti se tiraniji manje skupine koja u šaci drži cijeli SDP u Osijeku i šire.

Valja podsjetiti da su na izborima 2017. bila tri kandidata za predsjednika osječkog SDP-a, uz Borisa Piližotu, koji je pobijedio sa 60-ak dobivenih glasova, na tu su poziciju pucali Boris Ljubojević i Tomislav Pauković. Dobar dio članstva će, kaže nam naš sugovornik, i ovaj put svoje nezadovoljstvo izraziti neizlaskom na izbore.