Emmanuel Macron boravio je u četvrtak u prvom službenom posjetu nekog francuskog predsjednika Hrvatskoj, donijevši sa sobom na potpis dokumente o kupoprodaji aviona Rafale i novom strateškom partnerstvu te podršku Hrvatskoj za šengenski prostor.

Hrvatska je s dolaskom francuskog predsjednika konačno dočekala potpisivanje sporazuma o kupnji zrakoplova, nakon godina muke s nabavom novih čuvara zračnog prostora umjesto zastarjelih MiG-21. Sporazum o kupoprodaji francuskih Rafalea potpisali su ministri obrane dviju zemalja, Mario Banožić i Florence Parly. "Na taj način jačamo sposobnosti hrvatske vojske, ratnog zrakoplovstva i dobivamo najmodernije zrakoplove", naglasio je hrvatski premijer Andrej Plenković na zajedničkoj konferenciji za novinare s Macronom u Banskim dvorima. "To je ‘game changer‘. Imat ćemo na raspolaganju avione kakve od juga Njemačke do Grčke nitko nema", dodao je Plenković. Naglasio je da je Hrvatska nabavila "najmodernije zrakoplove, koji će utjecati na vanjskopolitički sigurnosni i obrambeni položaj Hrvatske" i očekuje da će taj ugovor potaknuti "značajniju suradnju obrambenih industrija" dviju zemalja. Francuski su Rafalei kupljeni nakon što je Hrvatskoj prije nekoliko godina propala kupnja izraelskih F-16, za što se pokazalo da Izrael nije imao dopuštenje Washingtona.

Macron kao zagovornik jačanja europskih snaga smatra da je to i dokaz prijateljstva i "važan korak u smjeru europske obrane koji jamči zajedničku sigurnost".

Dva primjerka tih borbenih zrakoplova tempirano su nadletjela Zagreb u vrijeme izlaska dvaju čelnika iz Banskih dvora i njihove šetnje Gornjim gradom. Zrakoplovi koji su doletjeli iz Francuske izazvali su pozornost građana, preletjevši Zagreb više puta u niskom letu. Macron i Plenković odšetali su od Banskih dvora do Lotrščaka, odakle je hrvatski premijer francuskom predsjedniku pokazivao Zagreb. Uz mjere sigurnosti koje nisu bile onoliko stroge kao za posjeta nekih drugih državnika, znatiželjnici, većinom turisti, prilazili su Macronu, koji ih je pozdravljao s "dobar dan", a neki su uspjeli snimiti i selfie.

Francuska je jedna od stožernih članica Europske unije, jedina stalna članica Vijeća sigurnosti od zemalja EU-a, prva vojna i nuklearna sila Unije i sedmo svjetsko gospodarstvo te je stoga novi Sporazum o strateškom partnerstvu koji su potpisali Macron i Plenković još važniji. Tim sporazumom Francuska daje potporu Hrvatskoj u više područja, političkih, gospodarskih i kulturnih, među ostalima i u onima koji su strateški ciljevi Zagreba - ulazak u šengenski prostor i eurozonu te članstvo Hrvatske u OECD-u. Trgovinska razmjena Francuske i Hrvatske iznosila je milijardu eura prošle godine, a trenutna razmjena za ovu godinu iznosi više od 700 milijuna eura. Plenković smatra da je to "početan korak", a Hrvatska ima želju za jačanjem trgovinske razmjene. Dodao je da je ove godine u Hrvatskoj bilo 400.000 francuskih turista, a vjeruje da će taj broj porasti nakon pandemije koronavirusa.

Tradicionalno, Francuska nije bila hrvatski saveznik, ali odnosi Zagreba i Pariza pomalo se počinju mijenjati početkom stoljeća, nakon vremena u kojima je službena politika zagovarala osovinu Pariz-Beograd. Godine 2010. Hrvatska i Francuska potpisuju prvi Sporazum o strateškom partnerstvu, koji je značio veliku promjenu u odnosima dviju zemalja. Novi sporazum potpisan u četvrtak otvara mogućnosti puno jače suradnje u više područja te jasno pozicionira Hrvatsku i Francusku kao partnerske zemlje međusobno i u odnosu prema europskim i globalnim izazovima.

Macron je u četvrtak u Zagrebu i eksplicitno potvrdio potporu za Schengen. "Kao prvo, Hrvatska je spremna za Schengen, to je pokazala, ispoštovala je proces. Hrvatska je potvrdila da ima čvrstu organizaciju i sposobnost zaštite svojih granica, vanjskih granica Unije, u odnosu prema borbi protiv krijumčarenja", rekao je Macron na zajedničkoj konferencije za novinare. Dodao je da je šengenski prostor potrebno reformirati, na čemu će Pariz raditi u vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a 2022. Hrvatski premijer poručio je da će u tom procesu "svoj doprinos dati i Hrvatska kao buduća članica prostora". Plenković je istaknuo da je Zagrebu "bitna čvrsta i jasna podrška Francuske za šengenski prostor i eurozonu". Macron je potporu Francuske najmlađoj članici Unije naglasio i na susretu s predsjednikom Zoranom Milanovićem na Pantovčaku.

Europska komisija je u listopadu 2019. ocijenila da je Hrvatska ispunila kriterije za ulazak u šengenski prostor, a početkom lipnja ove godine pozvala je zemlje EU-a da u njega prime Hrvatsku, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. Bugarska i Rumunjska već godinama imaju pozitivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se primi.

Macron je službeni dio posjeta uza sve državne i vojne počasti počeo susretom s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem, koji je nekoliko puta rekao da se "raduje" strateškom jačanju odnosa dviju zemalja i kupnji francuskih zrakoplova. Nije, međutim, zaboravio napomenuti da obrambeni posao s Francuskom neće zaustaviti vojnu suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama. "Suradnje s Amerikancima je bilo i bit će." Macron je potporu Francuske najmlađoj članici Unije naglasio i na susretu s Milanovićem na Pantovčaku. "Naše će dvije zemlje nastaviti surađivati u području sigurnosti, imigracija, gospodarstva, istraživanja, u toliko tema koje trasiraju europski put Hrvatske - Schengen i pristup eurozoni, što su vaši najvažniji projekti koje podržavamo", rekao je Macron Milanoviću. Francuski predsjednik bio je i prvi strani državnik koji je položio vijenac za žrtve Domovinskog rata na Spomeniku domovine, koji je otvoren u prosincu 2020. Učinio je to prema vlastitoj želji.

Ovo je prvi posjet šefa francuske države Hrvatskoj od osamostaljenja i Macron je rekao da je "sretan" što je ovdje. Rekao je i da je nepravedno što nitko od njegovih prethodnika nije bio službeno u Hrvatskoj. Bivši francuski predsjednik, pokojni Jacques Chirac bio je u Zagrebu prije 21 godinu na samitu EU-a, ali to je bio multilateralni posjet.

Dijana Pavlović