S Osječaninom Stjepanom Čurajem, predsjednikom Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata, razgovarali smo o situaciji u stranci, ali i o vladajućoj većini čiji je HNS, sa svojim jednim zastupnikom, član.
U ovom ste mandatu državni tajnik u Ministarstvu financija, a ne više saborski zastupnik. Kolika je to bila promjena, koliko ste se brzo snašli u novoj ulozi?
- Dosad sam u karijeri svim poslovima pristupao s jednakim intenzitetom, jednako stručno i odgovorno. U prošlom saborskom mandatu bio sam među najaktivnijim zastupnicima vladajuće većine. Zbog toga su me neki gledali, u najmanju ruku, čudno. Jer, kao, zašto se trudim i radim ako ne moram? To su, naravno, bila pogrešna razmišljanja i shvatio sam da se od takvih mogu izmicati samo nastavljajući raditi jednako intenzivno, bez obzira na to što drugi misle da tako moram ili ne moram. Danas, u Ministarstvu financija, razlika u opisu posla je osjetna već od prvoga dana. Ovaj posao je dinamičan, sa stručne strane i izazovan. Ministarstvo financija jedno je od najvećih, pokriva niz različitih područja tako da definitivno imam pune ruke posla. I, što je još važnije, mogu se više profesionalno fokusirati na ono što mi je, i kao ekonomistu i kao pravniku, bio predmet dosadašnjeg rada.
Moderni liberalizam
Iako je riječ o malim brojkama, istraživanja prošlog mjeseca svjedočila su blagom rastu potpore HNS-u, gdje ste dosegnuli 2 % na državnoj razini. Kako to vidite?
- Mogli bismo reći da je to rast od 100 %, kako sam se našalio ovih dana. Ali, realno gledajući, to je minoran rezultat, kad ste na 1 ili 2 %. S druge strane, naravno da je lijepo vidjeti da je vaša stranka, izvan konkurencije ovih najjačih, zapravo prva među svima ostalima i da smo izišli na 2 %, gdje HNS već dugo nije bio. No, bez obzira na to što sam svjestan i da je to unutar statističke pogreške, želim vjerovati da se na rast potpore odrazio način na koji se ponašam i vodim stranku. U proteklom saborskom mandatu bio sam odmjeren, odgovoran i argumentiran, a takvu politiku vodim i kao predsjednik stranke. I sad smo zasluženo tu gdje jesmo. Rejting stranke ne bi trebao biti rezultat nekih kratkotrajnih "pikova", dobivanja novinskih stupaca i medijske pozornosti na osnovi ekscesa, nego provođenja umjerene i moderne politike. Cilj nam je pokazati ljudima taj moderni liberalizam, da je to naš način života. Želimo stranku prilagoditi životu ljudi. Želimo to zastupati, a stranka se s vremenom i razvijala te se nadamo da će građani to prepoznati. Mladi ljudi, nova vodstva - vjerujemo da je to ono što našoj političkoj sceni treba.
U posljednjem desetljeću potpora birača HNS-u bitno se smanjila, došlo je i do rascjepa. Kako iznova podići rejting, primjerice u IV. izbornoj jedinici, ima li načina da birači opet prepoznaju HNS kao "svoju" stranku?
- Nama je najveći pad rejtinga uslijedio kada smo ušli u vladu sa SDP-om. Te 2012. mi smo sa stabilnog rejtinga od 7 - 8 % pali na 2 do 3 %, i od onda se više nismo oporavili. Ne možemo to gledati ni kao da su nas birači za to kaznili, jer je to tada bilo očekivano. No sigurno je da se dijela nekih stigmi ni do danas nismo otarasili. Nažalost, dosta je bilo negativnosti i oko same odluke o ulasku u vladu s HDZ-om, koja je bila dijelom pogubna za HNS, ali istovremeno bila je to najbolja stvar za državu u tom trenutku. Nadalje, HNS je bio, a i danas je, rasadnik političkih aktera, pa tako u Saboru danas imate mandate pet bivših HNS-ovaca. A kada je riječ o izborima, na lokalnim smo ostvarili veći postotak nego na parlamentarnim. Sama Osječko-baranjska županija HNS-u je donijela više glasova nego ranije cijela parlamentarna izborna jedinica. Dakle, perspektiva postoji. Obavio sam niz razgovora i svi prepoznaju HNS kao potencijalnog partnera u nekoj perspektivi. Želim iznova zahvaliti svim našim biračima, ali i aktivistima, jer smo, kada su nas svi otpisali, ostvarili rezultat izvan svih očekivanja, dobili više od 5 % glasova i u Osijeku, i u županiji. Imamo i predsjednika osječkog Gradskog vijeća i vjerujem da će za naše programe biti sluha. Projekt povećanja broja komunalnih redara već je prihvaćen i sigurno ćemo tu vrlo brzo početi bilježiti pozitivne efekte jer će to ljudi uočavati i evidentirati te na taj način utjecati na ubrzavanje rješavanja pojedinih komunalnih problema diljem Osijeka. Suradnja s političkim partnerima i gradonačelnikom Ivanom Radićem je odlična. Kao Retfalčanin očekujem i da će naš projekt zelene Strossmayerove ulice, prema uzoru na Europsku aveniju, zaživjeti prilikom sljedećeg projektiranja tramvajske pruge. Jer, izmještanjem postojeće pruge na cestu, dobit ćemo prostora za nove drvorede i širu šetnicu.
Najveći izazovi
Kada je riječ o potencijalima Slavonije i Baranje oni su u ova tri desetljeća često ostajali bez potpore na državnoj razini. Situacija je sada nešto drukčija, a vi, između ostaloga, stavljate naglasak na željeznicu. O čemu je riječ?
- Sjećate se da je HNS svojedobno napravio čudo što se tiče cestogradnje. Danas smatram da željeznice trebaju biti nove autoceste. O tome sam u Saboru više puta govorio. Želim da to bude snažna poruka i da zalažući se za takve projekte HNS bude zagovaratelj razvoja Slavonije i Baranje, konkretno Osijeka. Ceste koje smo sagradili su nam na ovaj ili onaj način dovele više turista na obalu, a i našim građanima omogućuju bolji protok roba i usluga. Sad je vrijeme da poveznica u razvoju gospodarstva postanu i željeznice. Želim vjerovati da možemo za nekoliko godina, a ne za desetljeće, kao što su sada planovi, dobiti putnički - poslovni vlak koji će od Osijeka do Zagreba voziti za sat i 15 minuta. Postoji trasa, Slavonija je ravna i nema problema u vlasničkim odnosima. To nije utopija. Trebamo modernizirati prugu jer po ovoj postojećoj naši vlakovi ne mogu voziti punom brzinom, a neki su i stari gotovo pola stoljeća. Razvoj željeznice sigurno može postati dodatni generator razvoja ovoga kraja, da ljudi ovdje mogu bolje živjeti. Imamo mogućnosti to napraviti i kao Osječaninu mi je dužnost gurati tu temu u fokus nacionalnih programa razvoja. Ideja nije nova, a ono što ćemo predstaviti je način na koji se može realizirati. Želim da to bude prioritet. Premijer Andrej Plenković i inače pokazuje razumijevanje za potrebe ovog kraja i na tu suradnju nemam primjedbi.
Kod nas je, uz slabiju procijepljenost, iznova veći broj zaraženih COVID-om i dosta je polemika o novim, strožim mjerama. Dio ste vladajuće većine. Kakav je vaš stav, hoćemo li na kraju ipak osjetnije podići procijepljenost?
- Trenutačno se događa ono što se trebalo događati puno ranije, veći je odziv građana na cijepljenje i postotak cijepljenih se brže povećava. No bolje ikada nego nikada. Mi smo izrazili potporu Vladi kada je riječ o mjerama, a dali smo i prijedlog kako dodatno individualizirati pristup građanima i možda smanjiti pritisak svih onih skupina koje u novim mjerama uvijek vide neku zavjeru. Smatramo da je moguće izraditi tablice u kojima će biti sistematizirani podaci o konkretnoj količini antitijela koje pojedinac ima prije ili poslije cijepljenja, odnosno preboljenja bolesti, te usporedba s potrebnom količinom antitijela. Tako individualizirane tablice mogle bi poslužiti kao temelj za dobivanje COVID potvrda, a istovremeno bi bile uvažavane sve razlike u odgovoru pojedinih organizama spram djelovanja virusa. Moguće je da bismo prvi u Europi radili na taj način, zašto ne? Sada imamo dovoljno podataka o zaraženima i o cijepljenju koje nije dovoljno da nas sigurno sačuva od zaraze, ali smo vidjeli da je dobra zaštita od dodatnih poteškoća i smrtnog ishoda. Bolest je hirovita, postoji doza individualnosti i nema pravila koje vrijedi za sve, ali je jasno da se cijepljeni teže zaraze i lakše prebole COVID. Stoga apsolutno podržavam Vladu u tome. Mi smo zemlja koja je u sezoni imala vrlo velik broj turista. Došlo ih je doista više od očekivanoga, no njihov dolazak nije rezultirao nekim drukčijim, većim brojevima zaraženih nego u ostatku Europe. Ali je uvjet bila COVID potvrda ili negativan test, što pokazuje da su COVID potvrde bile itekako važne za dobru turističku sezonu i podizanje očekivanog rasta na 9 %.
Ovih se dana često govorilo i o rebalansu proračuna. Turistička sezona nešto je ublažila gospodarske posljedice COVID-a, no dio njih je još tu. Što su glavni problemi proračuna?
- Prihodi su već sada nadmašili one iz pretpandemijske 2019. i nastavljamo dalje. No, na rashodovnoj strani je gotovo 40 milijardi dosad trošak COVID krize. To se mora nečim financirati i to je najveći izazov. Na rashodovnoj strani su i pojačani transferi u zdravstvu. U krizi ne možemo očekivati drastičnu reformu, ali moramo krenuti u tom smjeru. Koncentrirati se na zdravlje ljudi i na racionalizaciju, ali nikako na štetu kvalitete usluge. U cjelini, mislim da je rebalans vrlo uravnotežen.
Igor Bošnjak