Diljem svijeta 14. studenoga obilježava se Svjetski dan šećerne bolesti kako bi se skrenula pozornost na tu tešku bolest, koja je 2019. godine proglašena trećim po redu vodećim uzrokom smrti u Hrvatskoj.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se na rođendan dr. Bantinga, izumitelja inzulina, koji je sa svojim suradnicima 1921. učinio prva istraživanja inzulina. Šećerna bolest tipa 1 ne može se prevenirati, za razliku od tipa 2, na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, znatno utječu okolišni čimbenici. Moderan način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima.



Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana također je jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina znatno pridonose povećanju rizika od obolijevanja. Prehrambene navike stječu se od najranije životne dobi, pa je potrebno educirati i potaknuti obitelji da svoje najmlađe članove nauče zdravim prehrambenim navikama kako bi se u budućnosti smanjio rizik od obolijevanja. Osim prevencije obitelj znatno može pridonijeti pravodobnom otkrivanju šećerne bolesti. Prepoznajte na vrijeme znakove i simptome šećerne bolesti te uputite svoga člana obitelji k liječniku obiteljske medicine.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na to da netko boluje od šećerne bolesti su i pojačano žeđanje, učestalo mokrenje, pojačana glad, umor, zamućen vid, usporeno cijeljenje rana, smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

Veganska prehrana djelotvorna je u liječenju i prevenciji od dijabetesa. Oboljeli od dijabetesa tipa 1 moraju, bez obzira na prehranu, doživotno uzimati inzulin, no veganska prehrana omogućava im minimalno doziranje i smanjuje rizik od komplikacija. Kod oboljelih od dijabetesa tipa 2 bolest se može potpuno ukloniti, što potvrđuju i znanstvena istraživanja.

Organizacija Physicians Committee for Responsible Medicine, u cilju poboljšanja kontrole razine glukoze u krvi, savjetuje nemasnu vegansku prehranu bogatu cjelovitim žitaricama, povrćem, mahunarkama i voćem. U njihovu istraživanju oboljeli od dijabetesa tipa 2, koji su se tijekom 12 tjedana hranili veganski, postigli su pad razine glukoze u krvi za 28 posto, u usporedbi s 12 posto oboljelih koji su se hranili standardnim, niskokaloričnim namirnicama. Također, osobe koje su jele veganski smanjile su svoju tjelesnu masu za otprilike 50 posto, a neke su čak uspjele smanjiti ili potpuno eliminirati svoje potrebe za lijekovima.



Jedan od takvih je i Teksašanin Marc Ramirez, koji je godinama svjedočio kako mu cijela obitelj pati i stradava zbog dijabetesa. Nakon što mu je liječnik prepisao svakodnevne injekcije inzulina i na pitanje što može učiniti da to promijeni, odgovorio da ne može učiniti ništa, odlučio je uzeti stvar u svoje ruke i iz korijena promijeniti svoje životne navike. Počeo je slijediti savjete iz knjige "Program za liječenje dijabetesa" uglednog nutricionista i znanstvenika, dr. Neala Barnarda i uspio za manje od dva mjeseca potpuno izliječiti dijabetes. Nakon 60-ak dana tjelesne aktivnosti i prehrane isključivo veganskom hranom s niskim udjelom masti i niskim glikemijskim indeksom mogao je prestao je uzimati sve lijekove jer je potpuno ozdravio. Na svojoj web-stranici simpatičnog imena Chickpea and bean ("Slanutak i grah") dijeli savjete i recepte kako bi nadahnuo ostale da i sami iskuse zdravstvenu revoluciju koju nudi veganski način života.

Dijabetes zovu i globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba u svijetu raste nezamislivom brzinom, a djelotvorni lijek nam je doslovno na tanjuru. Veganskom prehranom mogu se spriječiti i liječiti srčane bolesti, rak debeloga crijeva i pluća, osteoporoza, dijabetes, zatajenje bubrega, hipertenzija, pretilost i niz drugih bolesti. Činjenica je da su najčešći razlozi za pojavu te bolesti, od koje godišnje umire gotovo 500 000 osoba, loše prehrambene navike i nedostatak tjelesne aktivnosti.