U jesen su dani sve kraći, sunčeve je svjetlosti manje, pa tijelo stvara i manje vitamina D, što može dovesti do lošijeg raspoloženja. Međutim, počela je sezona najzdravijih i najukusnijih namirnica u kojima možete uživati tijekom cijele zime. Iako su danas gotovo sve namirnice dostupne cijele godine, sezonskoj hrani uvijek treba dati prednost. Poboljšanju raspoloženja i jačanju imuniteta pridonijet će i jesensko voće i povrće bogato vitaminima i mineralima.

Razna variva oduvijek su dio domaće tradicijske kuhinje. Varivo se može napraviti od svake namirnice, a poželjno je da u njemu bude povrće svih vrsta, kupus,krumpir, luk, češnjak, tikvica, patlidžana, rajčice ili različite grahorica. Umjesto klasične zaprške može se iz jela koje želimo zgusnuti izdvojiti dio povrća ili mahunarki, protisnuti ga i vratiti u lonac. Za pripremu variva odlične su i žitarice poput riže, ječma i prosa koje puštaju sluz, te zobene pahuljice i mekinje koje se raskuhaju u jelu i obogate ga korisnim prehrambenim vlaknima. Variva su posebno ukusna kada je vani hladnije i kad treba zagrijati organizam.

Kod pripreme marmelada, umjesto kuhanja voća sa šećerom da bi se sadržaj zgusnuo, možemo staviti manje ili čak nimalo šećera, jer su mnoge vrste voća dovoljno prirodno slatke. Ako volimo slađe, uvijek možemo dodati zdravija sladila poput meda, stevije, agavina sirupa ili suhog voća. Jesen je i vrijeme graha. Mladi grah se puno lakše kuha, ne mora se namakati, te se lakše probavlja. Grah se odlično slaže u jelima od integralnih žitarica jer je bogat proteinima i vitaminom B.

Svježi kupus na salatu odličan je izvor vlakana i C vitamina, a zbog visoke količine kalija djeluje povoljno na bolesti kao što su giht i reuma. Kupus je od davnina, uz krumpir, bio glavna hrana našeg podneblja - plod jeseni koji se kao kiseli kupus mogao konzumirati čitave godine i tako spriječiti nedostatak vitamina C. Karfiol je idealan kao zimski prilog. Odličan je kad ga napravite na pari, ali isto ga tako možete izmiksati i dobiti zamjenu za pire-krumpir. Karfiol štiti od raka, snižava holesterol i izvrstan je izvor vitamina C. Sezona mu je od rujna do lipnja.

Jabuka sadrži brojne vitamine koji se nalaze u njezinoj kori: zato je treba jesti s korom ili u kompotu. Sadrži mineralne soli: kalij, magnezij, fosfor... Smanjuje apsorpciju kolesterola i masnoća u crijevima i potrebu za grickanjem jer daje jak osjećaj sitosti. Praktična je - vrlo ju je lako transportirati i može se konzumirati posvuda. Omogućava održavanje idealne razine šećera u krvi tijekom obavljanja fizičke aktivnosti, zahvaljujući fruktozi (voćnom šećeru) i ugljikohidratima koje sadržava. A smanjuje i rizik od raka debelog crijeva i kardiovaskularnih bolesti. Opskrbljena vitaminima A i B, kruška crpi svoje unutarnje bogatstvo kako bi osigurala prirodne koristi koje su potrebne našem organizmu. Beta-karoten i vitamin E savršeno idu s vitaminom C koji se nalazi u kruški. Djeluje kao antioksidans i štiti kožu od starenja. Zahvaljujući upravo velikom udjelu kalija, kruška pomaže u sprječavanju pojave artritisa i reume. Dunja je bogata vlaknima, naročito pektinima, topivim vlaknima koja probavni trakt vrlo dobro podnosi. Ne jede se sirova zbog tvrdog i oporog mesa.

Slatki plodovi mandarine pravo su osvježenje u jesenskim receptima. Pomiješajte njihov sok s uljem, octom i đumbirom te napravite ukusan preljev za salatu. Dobar su izvor vitamina C i beta-karotena. Šljiva je niskokalorično voće. Valja je jesti najviše zbog njezinih nutritivnih svojstava: vitamina C, magnezija, željeza i kalcija, a posebice je treba uzimati zbog velike količine kalija. Konzumacija suhih šljiva mogla bi također imati učinkovito djelovanje i na zdravlje kostiju u žena u menopauzi. Studija je dokazala da svakodnevno uzimanje 100 g suhih šljiva tijekom tri mjeseca znatno povećava markere u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju. Patlidžan je jesenski plod pun vlakana, posebno probavljiv ako je skuhan.