Bacamo čak oko 75 kg hrane po stanovniku godišnje, no toga nismo svjesni. Imamo kvalitetnu hranu, ali potrebna nam je edukacija kako bismo postali svjesni što konzumiramo - samo su neki od zaključaka okruglog stola održanog u povodu Svjetskog dana hrane u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), pod nazivom "Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život", održanog na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, naglasila je kako se ovim skupom željela prenijeti poruka koja je jedna od glavnih izazova 21. stoljeća, a to su održivi prehrambeni sustavi koji podrazumijevaju sve - od same proizvodnje, prerade, distribucije, pa do konzumacije hrane.
- Svjesni smo kako danas u svijetu imamo više od tri milijarde gladnih, a s druge strane imamo pandemiju pretilosti koja je zahvatila više od dva milijuna ljudi. U prehrambenim sustavima diljem svijeta sudjeluje više od milijardu ljudi, i oni obuhvaćaju najveći sektor gospodarstva, a isto tako tu su dinamički sustavi koji su vrlo zahtjevni i stalno se mijenjaju, prilagođavaju i mnogo je dionika koji su ovdje uključeni - rekla je Sokolić te dodala kako naši građani visoko pozicioniraju razmišljanja o sigurnosti hrane i mogu biti sigurni, a dokaz je tomu i povlačenje većeg broja proizvoda u proteklom razdoblju, što je dokaz visoke razine zaštite potrošača.

- Važno je fizički povećati obujam proizvodnje, jer je naša zemlja velika uvoznica hrane - istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam te pojasnio kako osim fizičkog obujma trebamo raditi na produktivnosti i konkurentnosti, prije svega uvođenjem novih tehnologija i inovacija.

- Imamo velika očekivanja od nacionalnog programa ZPP-a i naše potpore moraju se fokusirati u one proizvodnje u kojima možemo biti konkurentni. Od ulaska u EU potpore su nam se povećale za gotovo 2,8 puta, no imamo osjećaj kao one nisu dobro usmjerene. U uvozu nam dominiraju meso, mlijeko i jaja, dok s druge strane ostvarujemo veliki suficit u izvozu žitarica i uljarica, više od 60 posto. Dakle, moramo mijenjati strukturu proizvodnje i strukturu vanjsko trgovinske razmjene, a prije svega ulagati u stočarsku proizvodnju, jer imamo najveći problem u proizvodnjama koje su najveće dodane vrijednosti - rekao je Kovačević. Zastupnik u EU parlamentu Tomislav Sokol govorio je o europskoj strategiji "od polja do stola" koja će zasigurno donijeti velike promjene kako u načinu proizvodnje, tako i u načinu potrošnje hrane. - Vrlo nam je važno zaštititi potrošače i pružiti im informacije o prehrambenoj vrijednosti proizvoda, ali isto tako zaštititi naše proizvođače tradicionalnih proizvoda, poput kulena i pršuta - istaknuo je Sokol.

Tihana Eršek Cicvarić