Nakon dvije i pol godine tišine na gradilištu postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda grada Osijeka ponovno je kao u košnici. Cijeli je prošli tjedan iskorišten za "masovnu" betonažu. Izlijevale su se temeljne ploče, a potom i zidovi u dva površinom najveća objekta - sekundarnom taložniku i biološkom reaktoru. Njihov je obujam 30 tisuća litara otpadne vode, ili, slikovitije, to je dnevna potrošnja vode u Osijeku.

Kada smo dobili informaciju o tim radovima, Bojan Lazar, voditelj Poslovne jedinice Pročišćavanje otpadnih voda u Vodovodu, nije odbio našu molbu za reportažni posjet. Štoviše, prilika je to da se pokaže kako je novi izvođač radova ozbiljno pristupio novom angažmanu.

Vodovod-Osijek i zajednica ponuditelja, koju predvodi zagrebački ING-GRAD, potpisali su sredinom srpnja ugovor o nastavku i dovršetku izgradnje postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda (PPOV) grada Osijeka. Izgradnja tog postrojenja jedan je od šest ugovora u okviru EU projekta "Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture grada Osijeka", kolokvijalno nazvanog "Projekt Osijek", ukupne vrijednosti 72,5 milijuna eura. Izgradnja je tog najvećeg i najsloženijeg postrojenja u ovom dijelu Hrvatske počela 2014., no ugovor s prvim izvođačem radova zbog neispunjavanja ugovornih obveza i insolventnosti njegove strane raskinut je krajem 2018.

Novi je izvođač početkom kolovoza prionuo na posao, sada se već ima što vidjeti. Uostalom, kada se od Nemetina prilazi gradilištu, odmah su vidljive četiri dizalice, što je znak da je riječ o velikom zahvatu. Zapravo, najvećem u ovom trenutku u Osijeku. Svaki je dan ondje, uz brojnu mehanizaciju, angažirano osamdesetak radnika. Dok razgovaramo s našim domaćinom, prolaze kamioni miješalice - svakodnevno se ugrađuje od 600 do tisuću kubika betona.

- Sekundarni taložnik i biološki reaktor kapaciteta su 30 tisuća kubika vode, što pokazuje veličinu tih objekata. Uostalom, i dimenzijama su impresivni, prvi je bazen 70 x 70 metara, drugi tek nešto manji, 55 x 65 metara. Ta su dva velika bazena krucijalni dio sustava, ali su ipak samo dio velikog sustava, koji se sastoji od 24 različita postrojenja - kaže Lazar.

Pojednostavljeno, sva će se otpadna voda iz Osijeka, pa i ona oborinska, slijevati u to postrojenje. Prvi će "filtar" biti ulazne rešetke, voda potom dolazi u velike bazene, u jednom od njih taložit će se mulj. Postrojenje će obuhvatiti i kogeneraciju - iz nataloženog će se mulja dobivati plin kojim će se koristiti za proizvodnju električne energije.

- Dio te energije koristit će se za rad našeg postrojenja, drugi će se puštati u elektromrežu - kaže naš sugovornik.

Mobiliziranost je na gradillištu maksimalna, pa je za očekivati da će do kraja godine biti završeni "otvoreni" radovi, a potom će se raditi unutar izgrađenih objekata. Primjerice, upravne zgrade. Inače, u onoj je prvoj fazi radova završeno i 400 metara obaloutvrde.

- Istovremeno s ovim radovima Vodovodove se službe već sada osposobljavaju i pripremaju kako upravljati ovim sustavom. Jer voda koju za piće zahvaćamo na našim izvorima uvijek je jednake kvalitete, a otpadne vode koje će ovamo dolaziti bit će uvijek drukčijeg sadržaja i sastava te na to moramo biti spremni - kaže Lazar.

Kapacitet je osječkog pročišćivača 170.000 ES - ekvivalent je to broju stanovnika i kapacitetu industrije. Imat će treći stupanj pročišćivanja komunalne otpadne vode, što znači da će se voda nakon mehaničkog pročišćivanja dodatno pročišćivati i biološki, pa će se, primjerice, dodatno smanjiti količina fosfora i dušika koja se u otpadnim vodama vraća u Dravu. Riječ je o iznimno zahtjevnoj investiciji i u građevinskom i u tehnološkom smislu. Površina na kojoj se nalazi postrojenje ukupno je 16 hektara.

Zaključno, riječ je o projektu u kojemu Osijek i lokalna zajednica kapitaliziraju 93 posto grant-sredstava, što iz fondova EU-a što iz državnog proračuna. Dakle, iz lokalnog se proračuna moralo osigurati samo sedam posto iznosa.