Ovih dana aktualno je pitanje kretanja kamatnih stopa po kreditima građana idućih godina. Guverner HNB-a Boris Vujčić morao je objasniti, na traženje premijera Andreja Plenkovića, svoju izjavu o tome kako je usred rasta inflacije moguć rast kamata na kredite do čak 20 posto. Mogućnost da se takva situacija uistinu i dogodi nazvao je “najcrnjim scenarijem” te dodao da ne vidi apsolutno nikakvog razloga za paniku, rekao je u konačnici guverner, ublaživši svoju izjavu.

I potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, upitan slaže li se s premijerom Plenkovćem, koji je ocijenio da u javnim istupima kao što je onaj guvernerov ne treba stvarati paniku u javnosti i izazivati zabrinutost građana, rekao je kako je i sam dosta puta govorio da će razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa neizbježno proći, ali da je vrlo teško pretpostaviti kad će se i kojim tempom to događati. Istaknuo je da građanima treba davati potpune informacije na transparentan način, što neće na njih imati dodatne reperkusije. Oglasili su se i stručnjaci, koji ističu da sutra nikome neće skočiti rate, ali da se svejedno drže fiksnih kamata. No, ono što je najvažnije, a zna to i premijer Plenković, s prelaskom na euro kamate na kredite trebale bi pasti, jer je ulazak u eurozonu, osim što je ekonomsko, i političko pitanje, s obzirom na to da ni novije članice ne bi preuzimale rizik zamjene domaće valute eurom ako bi to na kraju uzdrmalo financijska tržišta, i izazvalo šokove, pa tako ni Hrvatska kao najmlađa članica. Naročito u trenutku kada Suverenisti i slični inzistiraju i na referendumu o euru. A što se tiče utjecaja uvođenja eura na cijenu novca i kamate, i Marić je rekao da uvođenje eura, koje se planira početkom 2023. godine, ima izravan povoljan utjecaj na cijenu novca i kamate, kao i na smanjenje rizika za pojedinu zemlju, pa tako agencija Fitch navodi da uvođenje eura znači dva stupnja bolji kreditni rejting Hrvatske, a to donosi pad rizika, a onda i kamate. S ulaskom u eurozonu građani bi mogli očekivati niže kamatne stope zahvaljujući smanjenim rizicima, prije svega valutnim, a oni koji imaju kredite ugovorene s fiksnim kamatama moći će ih refinancirati budu li im novi uvjeti povoljniji, dodali su i iz Hrvatske narodne banke.

Uostalom, banke u Hrvatskoj u načelu u ponudi već sad imaju nešto niže kamatne stope na eurske kredite od onih na kunske. A s ulaskom u europodručje više neće postojati valutni rizik za dužnika. Višu rizičnost sada dužnici plaćaju višom kamatnom stopom na kunske kredite, što prelaskom na euro neće ni moći biti.