Zemljama koje se nalaze na "crnoj listi" poreznih oaza EU-a trebalo bi uvesti sankcije, pozvali su eurozastupnici u rezoluciji u povodu otkrića tzv. Pandorinih dokumenata.

Europski parlament "smatra da bi stavljanje na ‘crnu listu‘ EU-a trebalo podrazumijevati sankcije koje su učinkovite kao sredstvo odvraćanja, a revidirana bi lista trebala biti povezana s režimom sankcija", navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta usvojenoj velikom većinom glasova u četvrtak. Do sada je, konstatira EP, "crna lista" poreznih oaza bila slab instrument.

Istraga Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) pokazala je da stotine šefova država, političara i istaknutih osoba skrivaju imovinu na offshore računima, u tajnim zakladama i tvrtkama paravanima. Od europskih političara u tzv. Pandorinim dokumentima spominju se češki premijer na odlasku Andrej Babiš, ciparski predsjednik Nicos Anastasiades, nizozemski ministar financija Wopke Hoestra, crnogorski predsjednik Milo Đukanović i John Dalli, bivši malteški ministar i povjerenik Europske komisije. ICIJ-eva istraga temelji se na oko 11,9 milijuna dokumenata iz 14 tvrtki za financijske usluge i razotkrila je više od 29.000 offshore tvrtki. ICIJ je otkrio veze između offshore imovine i 336 čelnika i politička dužnosnika koji su osnovali 1000 tvrtki, od kojih više od dvije trećine na Britanskim Djevičanskim Otocima. Vijeće je početkom listopada maknulo s "crne liste" poreznih oaza Angvilu, Dominiku i Sejšele, pa se sada na popisu tzv. nekooperativnih jurisdikcija nalazi samo devet zemalja: Američka Samoa, Američki Djevičanski Otoci, Fidži, Guam, Palau, Panama, Samoa, Trinidad i Tobago i Vanuatu. EP navodi da se Sejšeli nalaze u tzv. Pandorinim dokumentima i da se samo "dijelom drže međunarodnih standarda transparentnosti i razmjene informacija".

Usprkos vodećoj ulozi Britanskih Djevičanskih Otoka u tzv. Pandorinim papirima, oni se nikada nisu nalazili na "crnoj listi", podsjeća Europski parlament. H