Objavljeno 22. listopada, 2021.
Duško Grdić ove je godine osvojio drugu ‘‘Zlatnu žlicu‘‘ na sajmu Agrexpo u Virovitici
ČAČINCI
Pčelari već gotovo desetak godina muku muče s vremenskim prilikama i neprilikama, ali uvijek nekako uspijevaju doći do meda, pa ako količine i podbace, kvaliteta bude zadražana. Takva su iskustva i uspješnog pčelara Duška Grdića iz Čačinaca, koji je na ovogodišnjem sajmu Agroexpo osvojio svoju drugu Zlatnu žlicu. Grdić danas pčelari sa 150 proizvodnih zajednica i svake godine napravi još 50-ak pomoćnih te tvrdi kako ni ova godina, kao i niz dosadašnjih, nije bila dobra za pčelare.
- Gledajući ovu pčelarsku godinu, ponovno mogu reći da nije bila na nekom nivou, ali na ovom području gdje ja pčelarim bilo je onih pčelara koji su još gore prošli nego ja, tako da ipak sam nešto uspio. Usporedbe radi, ove sam godine medio negdje trećinu od jedne normalne godine. Kod nas su tri do četiri paše, ja se ne selim daleko; znači, kada je normalna godina, medimo 40 - 50 kilograma po košnici. Ja imam četiri paše i, ako svaka ima deset rama košnice i svaka neka je po dva kilograma, to je 20 kilograma te na četiri paše to bi trebalo biti oko 80 kilograma, a to je ove godine na tu količinu debelo ispod prosjeka, dakle ispod 30 kilograma. Čim nema puno nektara, ne vrcamo dovoljno meda. Na drugoj strani mi se troškovi povećavaju, moram kupovati šećer, pomagati pčelama kako bi one uopće preživjele za iduću godinu - priča Grdić te naglašava kako puno vremena provodi u prirodi i osjeti kako se događaju znatne klimatske promjene.
- To se vidi i na biljkama koje posjećuju pčele. Najveći je razlog tome svemu što nema dovoljno vlage, biljke u sebi nemaju dovoljno tekućine i sve su suše, nema nektara i zato ima sve manje meda. Pojedinac ne može sam ništa napraviti, slušamo i pratimo više instance i zajednice i nadamo se ipak nekakvom pomaku. Pčela je za mene domaća životinja, a danas je nažalost došla na popis ugroženih vrsta. Mi pčelari smo toga svjesni, pa se na sve moguće načine trudimo održati ih na životu jer i stručnjaci kažu ako nestanu pčele, neće biti ni ljudi – tvrdi Grdić, koji je 2016. dobio prvu, a ove godine drugu Zlatnu žlicu. Kaže da je jedini pčelar kojemu je to uspjelo.
- Mogu reći da sam iznimno sretan i zadovoljan zbog te nagrade koja je višestruka: osim priznanja da imaš dobar med, koje daju stručnjaci, dobiješ motiv da još bolje radiš i stojiš iza onoga što si napravio. Druga je velika stvar da se te vijesti brzo šire i odmah se to sve osjeti na prodaji, ne samo tog nagrađenog nego i svih ostalih medova - kaže Duško Grdić.
Vladimir Grgurić
Nakon nagrade lipov med sve traženiji
Duško je ove godine Zlatnu žlicu dobio za lipov med, koji nije toliko tražen na tržištu kao bagremov.
- Bagremov je najtraženiji, kod nas su isto tako dobro prisutni cvjetni i livadski cvjetni medovi. Ali, evo, nakon ove godine kod mene ljudi koji dosad nisu kupovali lipov med sada ga traže, i to puno govori. Ja sam pčelar koji ne pravi razliku u cijeni, kod mene svi imaju jednaku, osim kestenova, koji je najrjeđi. Moram reći da je bagrem jedini med koji ima neutralan okus i zato se najviše kupuje i konzumiraju ga svi uzrasti, ali, recimo, kada probaš lipov, ta se lipa itekako osjeti, daje poseban okus i dodatnu kvalitetu – zaključuje Grdić.