Struja je u prvoj polovini godine blago poskupjela za kućanstva u EU-u, a plin neznatno pojeftinio, uoči cjenovnog šoka na početku jeseni. Prosječna cijena struje bila je viša 2,8 % nego u istom razdoblju 2020. i iznosila je 21,9 eura za 100 kilovatsati, ističe Eurostat. Prosječna cijena plina neznatno je pala, na 6,4 eura za 100 kilovatsati. U posljednje vrijeme veleprodajne cijene obaju energenata znatno su porasle u svim zemljama EU-a, napominju. Cijene plina naglo rastu zbog skoka potražnje usporedno oporavku gospodarstva od koronakrize i niskih zaliha na početku sezone grijanja.



Najviše je u prvih šest mjeseci poskupjela struja kućanstvima u Sloveniji (15 %), a slijede Poljska (8 %) i Rumunjska (7 %). U Hrvatskoj je cijena bila neznatno niža nego u prvih šest mjeseci 2020. godine. Najviše je pojeftinila struja u Nizozemskoj (10 %), a najjeftiniju su imala kućanstva u Mađarskoj i Bugarskoj - 10 odnosno 10,2 eura za 100 kilovatsati. Blizu je i Hrvatska s 12,9 eura, dok je u tom razdoblju 2020. cijena bila 13,01 euro. Najviše su plaćala kućanstva u Njemačkoj (31,9 eura).



Plin je bio jeftiniji za kućanstva 20 zemalja EU-a nego 2020. u istom razdoblju. Najviše u Litvi (23 %) i Slovačkoj (10 %). U Hrvatskoj je cijena pala za 3 %. Skuplji plin plaćala su kućanstva u Danskoj (19 %), Njemačkoj (8 %) i Luksemburgu (6 %). Najnižu cijenu plaćali su u Litvi i Latviji, 2,8 eura, te Mađarskoj 3 eura. Kućanstva u RH plaćala su u prosjeku 3,74 eura, a najviše Nizozemci (9,6) i Danci (9).



Porezi i naknade bili su 39 % računa za struju i 36 % računa za plin. Najviše u Danskoj (63 %) i Njemačkoj (51 %). U Hrvatskoj je udio bio 22 %. Najmanji udio nameta u cijeni struje za kućanstva bio je na Malti (1 %), a Irska ih i ne naplaćuje. Grčka bilježi najniži udio nameta u cijeni plina (8,5 %), a najviši je u Nizozemskoj (63,6 %). U Hrvatskoj je bio 20 %, kao i u Poljskoj i Irskoj. H