ŽUPANJA

Kako se bliži objava rezultata popisa stanovništva, koji će pokazati točan broj stanovnika Lijepe Naše nakon vala iseljavanja koji je krenuo ulaskom Hrvatske u EU prije osam godina, raste i zabrinutost lokalnih čelnika, jer će on, između ostalog, izravno utjecati i na punjenje proračuna.

Prvi rezultati, prema najavama Državnog zavoda za statistiku, bit će objavljeni najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu, a konačni rezultati objavit će se prema programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka DZS-a.

Nakon što je 1. siječnja 2018. stupio na snagu, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osnažio je lokalne proračune koji su zahvaljujući osjetno većim poreznim prihodima prodisali. Fiskalnu decentralizaciju pojedini lokalni čelnici stoga smatraju najkonkretnijom mjerom Vlade RH, koja je brojnim gradovima i općinama omogućila mnogo lakše funkcioniranje i ulaganja u razvoj i društvenu nadogradnju.



Sada strahuju da će službeni rezultati novog popisa stanovništva srezati prihode koje lokalne jedinice na ime fiskalnog izravnanja dobivaju od države. Ta se sredstva, naime, obračunavaju i isplaćuju po stanovniku, prema posljednjem popisu iz 2011. godine. Fiskalno izravnanje je mehanizam kojim središnja država ublažava nejednakosti proizišle zbog nejednakog rasporeda prihoda na nižim, lokalnim razinama. Smanjujući razlike u prihodima, nastoji smanjiti i razlike u potrošnji. Naime, razlike u stupnju razvoja između pojedinih područja države utječu na potrebu ublažavanja nejednakosti proizišlih iz različitih prirodnih, demografskih, ekonomskih i političkih uvjeta u kojima su se pojedina područja razvijala.

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Županje vijećnik Josip Gregorović (SDP) osvrnuo se na popis stanovništva i izrazio zabrinutost. Prema njegovim procjenama, s kojima se slaže i većina građana, rezultati će pokazati osjetno manji broj Županjaca u odnosu prema popisu iz 2011., kada ih je bilo 12.090, što će, ustvrdio je, povući i određene probleme. Odrazit će se i na punjenje proračuna zbog osjetnog smanjenja prihoda od financijskog izravnanja. To se možda, napomenuo je, neće dogoditi u 2022. jer su projekcije u Ministarstvu financija već zadane, ali će u 2023. biti problem jer se formula izračuna iznosa fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju izravno veže uz broj stanovnika.



"Ako popis pokaže da Županja ima oko 8500 do 9000 stanovnika, to će značiti tri i pol do četiri milijuna kuna manje u proračunu. Na prošloj sjednici Vijeća poništen je amandman SDP-a i povećana je cijena participacije roditelja u cijeni dječjeg vrtića, a riječ je o 250.000 kuna. A što će tek onda značiti manjak od gotovo četiri milijuna kuna na bazi sadašnje projekcije?" upitao je Gregorović.

Apelirao je na ozbiljnost i zajedničko djelovanje, na zanemarivanje stranačkih i svih drugih preferencija i pozvao da se skupa sjedne za stol i vidi kako dalje. Smatra da se treba napravi detaljna analiza vezano uz problem poljuljane demografske politike. Predložio je da se nakon objave rezultata popisa stanovništva sazove tematska sjednica o demografskoj revitalizaciji Županje.

Na temelju utvrđenog udjela sredstava fiskalnog izravnanja za svaku pojedinu lokalnu jedinicu u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja za 2021., za Grad Županju određen je iznos od 12 milijuna kuna.

Što se tiče općina u županjskoj Posavini, Babinoj Gredi dodijeljeno je 5,7 milijuna kuna, Bošnjacima 5,2 milijuna kuna, Općini Cerna pet milijuna kuna, Općini Drenovci 7,5 milijuna kuna, Gradištu 3,5 milijuna kuna, Gunji 5,5 milijuna kuna, Općini Vrbanja 4,8 milijuna kuna i Štitaru 3,4 milijuna kuna.