Troškovi otplate dugova nagomilanih u pandemijskoj krizi bit će zanemarivi u usporedbi s onima koje donose dugoročni trendovi poput financiranja mirovina i zdravstvenih usluga u uvjetima starenja stanovništva, upozorio je OECD.

Države su u pandemiji COVID-19 nagomilale goleme dugove kako bi pomogle građanima i kompanijama prebroditi krizu koju su izazvali širenje zaraze i stroge mjere njezina suzbijanja, podsjeća Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj u najnovijem izvješću. Fiskalna politika mora podupirati zaštitu zdravlja građana i gospodarstvo sve dok pandemija ne bude potpuno obuzdana, a nakon toga vlade će morati ukinuti potporu kompanijama i preispitati fiskalnu održivost kroz prizmu većeg duga i slabijeg rasta BDP-a, primjećuje OECD. Na dulji rok pritisak na proračun pojačat će trendovi starenja stanovništva i rast cijena javnih usluga, koji će biti znatno snažniji od onog povezanog sa servisiranjem duga nagomilanog u pandemiji, upozoravaju, primjećujući da će njegova otplata trajati desetljećima. Proračunski je deficit u brojnim uglavnom bogatim zemljama OECD-a u pandemiji dosegnuo rekordne razine jer su vlade podupirale gospodarstvo u razdoblju strogih mjera zatvaranja. Ako razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa potraje, većina od ukupno 38 zemalja OECD-a moći će si priuštiti dodatno zaduživanje kako bi pokrila pojačani pritisak na proračun, ističu autori izvješća. Do 2060. fiskalni pritisak u medijalnoj članici OECD-a mogao bi ipak porasti za osam postotnih bodova BDP-a budu li vlade nastojale održati sadašnji standard javnih usluga i socijalnih prava, izračunao je OECD. Kako bi ublažile pritisak na proračun, zemlje mogu tek usvojiti pakete reformskih mjera kako bi potaknule zapošljavanje i time povećati BDP po stanovniku, primjećuju. H