Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek kazala je u ponedjeljak kako u osnovnom scenariju Europska središnja banka (ECB) neće povećati kamatne stope do 2023. godine.

"U osnovnom scenariju kamatne stope ostaju niske u produženom razdoblju. Do 2023. neće biti promjene u režimu referentnih kamatnih stopa. S obzirom na to da se inflacija ubrzala diljem svijeta, postoji određena vjerojatnost da bi ECB mogla reagirati, ali prema osnovnom scenariju, ne prije 2023. godine", rekla je Švaljek za N1.

Podsjetimo da je guverner HNB-a Boris Vujčić upozorio u subotu u intervjuu Novom listu, da bi u nekim slučajevima rate kredita građanima s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope mogle rasti od 10 do čak 20 posto. Premda je dodao da je to vrlo malo vjerojatan scenarij, javnost se uznemirila. Sandra Švaljek poručila je u razgovoru za N1 da HNB treba upozoravati i na manje vjerojatne scenarije i ponovila da se o promjeni kamatnih stopa može govoriti s malom vjerojatnošću.

Prateći rast cijena, HNB ocjenjuje da u ovom trenutku nema potrebe za promjenom monetarne politike i vjeruje da je porast cijena privremenog karaktera. "Očekujemo da je najveći dio porasta cijena privremenog karaktera zbog rasta cijena energije. Došlo je i do porasta cijena poljoprivrednih proizvoda, međutim, i dalje se ne radi o velikom porastu. Porasla je cijena proizvoda koji građani često kupuju - voća, povrća, kruha… Cijena im se dugo nije mijenjala i zbog toga itekako vidimo tu inflaciju", rekla je Švaljek. Jačanje inflacije posljedica je ponajviše rasta cijena nafte i ostalih energenata u svijetu, s obzirom na jačanje potražnje tijekom oporavka gospodarstava od koronakrize. "HNB ima veliku fleksibilnost u vođenju tečajne politike. Dobar dio inflacije (u Hrvatskoj) se uvozi, ugrađen je u cijene. Stabilnim tečajem mi možemo utjecati na cijene", rekla je Švaljek.

Dodala je da u ovom trenutku ne vidi razlog da HNB reagira, jer mjere središnje banke "nisu fine", a i ne pogađaju samo jedan dio proizvoda. Podsjetila je da živimo u razdoblju najnižih kamatnih stopa te da će doći do normalizacije monetarne politike te se može dogoditi postupni rast kamatnih stopa. "Bilo bi pogrešno misliti da će kamatne stope ostati na povijesno niskoj razini. Ne treba dizati paniku", poručila je Švaljek. Istaknula je i da bi, prema procjenama HNB-a, stopa inflacije u Hrvatskoj ove godine mogla iznositi oko 2,3 posto, a iduće bi godine stopa rasta cijena trebala biti niža nego ove.

Guverner HNB-a u Dnevniku HRT-a poručio je kako nikako nema mjesta panici da će građanima koji imaju dugoročne kredite s promjenjivom kamatnom stopom kamate naglo porasti, odnosno iznos rate kredita. Vujčić je podsjetio da od 2015. godine do sada imamo rekordno niske kamatne stope te da HNB cijelo to vrijeme napominje da će se u jednom trenutku ta politika normalizirati, odnosno da će kamatne stope početi rasti. Takav naš pristup, kao i preporuka bankama da građanima nude fiksne kamatne stope, istaknuo je Vujčić, doveo je do toga da je s 90 posto, koliki je bio udjel varijabilne kamatne stope u kreditima, ona sada pala na 38 posto. Znači, objasnio je, većina građana ima fiksnu stopu, ili donekle ima zaštitu, odnosno fiksnu kamatnu stopu prvih pet do deset godina otplate, nakon čega je ona varijabilna. "To znači da u nekakvim normalnim scenarijima, kako bi se trebale kretati kamatne stope, nitko neće osjetiti nekakav značajan rast kamatnih stopa u kratkom roku", poručio je. H/D.Pav.