Colin Powell, sin jamajčanskih imigranata, prvi crnac na dužnosti državnog tajnika SAD-a i najviši vojni časnik čija je reputacija narušena 2003. kada je UN-u iznio lažne obavještajne podatke u prilog započinjanja rata s Irakom,  umro je u u ponedjeljak u 84. godini.

Powell je desetljećima bio jedan od vodećih američkih crnaca. Trojica republikanska predsjednika imenovala su ga na visoke dužnosti i dosegao je vodeće mjesto u američkoj vojsci koja je ponovno stekla snagu nakon traume u Vijetnamskom ratu.

Powell, koji je bio ranjen u Vijetnamu, obnašao je dužnost savjetnika za nacionalnu sigurnost SAD-a pod predsjednikom Ronaldom Reaganom od 1987. do 1989.

Kao vojni general s četiri zvjezdice bio je zapovjednik združenog stožera američke vojske pod predsjednikom Georgeom Bushom starijim tijekom Zaljevskog rata 1991. u kojem su snage predvođene SAD-om istjerale iračke snage iz susjednog Kuvajta.

Powell, umjereni republikanac i pragmatičar, razmišljao je o pokušaju da postane prvi predsjednik crne rase 1996., ali brige supruge Alme oko njegove sigurnosti pomogle su mu da odluči drugačije. Godine 2008. raskinuo je sa svojom strankom podržavajući demokrata Baracka Obamu, koji je bio prvi crnac izabran u Bijelu kuću.

Powell će zauvijek biti povezan sa svojim kontroverznim izlaganjem 5. veljače 2003. Vijeću sigurnosti UN -a u kojem je rekao da irački predsjednik Saddam Hussein predstavlja neposrednu opasnost za svijet zbog njegovih zaliha kemijskog i biološkog oružja.

Poslije je priznao da je izlaganje bilo prepuno netočnosti i krivih podataka koje su dali drugi u Bushovoj administraciji i predstavljala je "mrlju" koja će "uvijek biti dio moje prošlosti".

Bush je izabrao Powella, najvišeg američkog vojnog časnika za vrijeme očevog predsjedništva, za državnog tajnika 2001.

Budući da su američke snage već vodile rat u Afganistanu koji je pokrenut nakon što su čelnici Al Kaide sa sjedištem u Afganistanu planirali napade na Sjedinjene Države 11. rujna 2001., jastrebovi u Bushovoj administraciji počeli su zagovarati rat s Irakom.

Powell je imao ozbiljne rezerve u vezi s ratom, kao i istinitošću obavještajnih podataka o iračkom oružju, te inzistiranjem Pentagona na relativno malim snagama za invaziju. Privatno je Busha upozorio na monumentalne poteškoće u invaziji i okupaciji Iraka.

Međutim pred Vijećem sigurnosti izložio je fotografije i dijagrame koji navodno detaljno opisuju iračko oružje za masovno uništenje, kao i prijevode iz presretanja američkih obavještajnih podataka.

Do invazije je došlo šest tjedana kasnije. U Iraku nije pronađeno oružje za masovno uništenje,  zbog čega je američki kredibilitet godinama ostao narušen. Američke snage borile su se u Iraku od 2003. do 2011. godine, pri čemu je ubijeno gotovo 4.500 američkih vojnika, a 32.000 je ranjeno.

Powell je autoru knjige objavljene 2006. rekao da je proveo pet dana uoči izlaganja u UN -a "dotjerujući smeće" koje je Cheneyjevo osoblje dostavilo kao dokaz Saddamovih programa naoružanja i navodnih veza s Al Kaidom.

"Bilo je nekih ljudi u obavještajnoj zajednici koji su u to vrijeme znali da neki od ovih izvora nisu dobri i da se na njih ne treba osloniti, a nisu progovorili. To me je porazilo", rekao je Powell novinarki Barbari Walters u 2005. godine.

U to vrijeme Powell je ostao odan vojnik koji nije prijetio da će odustati u znak prosvjeda ili iznijeti svoju zabrinutost svijetu.

"Pa, lojalnost je osobina koju cijenim, i da, vjeran sam", rekao je Powell u intervjuu 2005. godine. "A ima i onih koji kažu: 'Pa, niste to trebali podržati, trebali ste dati ostavku.'  Ali drago mi je da Sadama Huseina nema", rekao je.

(Hina)