Magazin
PROF. DR. SC. DARIA KARASALIHOVIĆ SEDLAR, RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET

Država uvijek može
intervenirati i na raspolaganju
su joj različiti mehanizmi
Objavljeno 16. listopada, 2021.
Ako cijene ostanu na ovim razinama značajno će porasti cijena plina u sljedećoj godini i za krajnje potrošače

Prije mjesec dana, u intervjuu za portal energetika-net, dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar, redovita profesorica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, između ostaloga upozorila je i kako je poskupljenje prirodnog plina u trenutačnim okolnostima nužnost. U međuvremenu, ukupno energetsko stanje drastično se pogoršava...



S obzirom na razvoj situacije posljednjih dana, pitali smo prof. Karasalihović Sedlar koji su glavni razlozi za sadašnje probleme oko plina s kojima se suočava svijet, napose Europa? Usput, je li pandemija pogoršala situaciju?

- Trenutačna je cijena plina za tzv. day ahead isporuke na 91 euro za MWh, što je još početkom ove godine bilo nezamislivo kada su se cijene zadržavale na razinama 16 do 18 eura za MWh. Od srpnja 2021. godine dosad, dakle u tri mjeseca, cijene plina su se utrostručile. Ovako visoke cijene plina na tržištu predstavljaju povijesne maksimume, pri čemu su početkom listopada zabilježene najviše cijene na CEGH-u od 116 eura za MWh. Cijene električne energije kontinuirano rastu nakon pada u 2020. godini i dosežu slične razine na kojima su bile prije desetak godina. Cijena plina ove je godine sve iznenadila, pa se često postavlja pitanje zašto je plin trenutačno tako skup. Uzroci ovih visokih cijena prirodnog plina višestruki su i rezultat su više varijabli. Cijene su počele rasti početkom godine sa superolujom koja je pogodila Europu, duga hlada zima koja je trajala sve do lipnja dodatno je povisila cijene, a uobičajena sezona gašenja grijanja umjesto u travnju prebačena je dva mjeseca kasnije, na lipanj, što je utjecalo na potpuno pražnjenje skladišnih kapaciteta na razine ispod petogodišnjeg prosjeka zapunjenosti. Postpandemijsko buđenje gospodarstava utjecalo je na porast potražnje za plinom. Tržište se suočilo i s povećanom potražnjom za ukapljenim prirodnim plinom - LNG-om na azijskom tržištu, pa su pošiljke LNG-a umjesto u Europi završavale u Aziji zbog iznimno visokih cijena. S druge strane geopolitička situacija između Rusije, Njemačke te SAD-a, Ukrajine i Poljske oko plinovoda Sjeverni tok 2, dodatno je zakomplicirala stanje na tržištu. Rusija nije zakupila alternativne kratkoročne transportne kapacitete, što je uz smanjenje isporuka nekih afričkih zemalja potaknulo produbljivanje plinske krize i daljnji rast cijena plina na tržištu. Nakon Putinovih izjava o mogućim intervencijama u isporukama Gazproma u Europi zabilježen je pad cijena plina, ali one i dalje ostaju na visokim razinama.

ŠOKIRANO TRŽIŠTE


Kakve će biti posljedice poskupljenja energenata, tko će biti najviše izložen problemima, osim kućanstva, vjerojatno zbog plina industrija gnojiva Petrokemija? Znači li to porast cijena i u drugim područjima? Nepovoljne vijesti stižu i kad se radi o gorivu, benzinu i dizelu, čije cijene nezadrživo rastu...

- Cijene goriva na benzinskim postajama kontinuirano rastu, nekad je psihološka granica bila osam, pa deset kuna za benzinska goriva, a danas se cijena benzina i dizela približava cijeni od 12 kuna za litru. Cijena nafte na svjetskim tržištima od prošle pandemijske 2020. godine, kada su zabilježene prvi put u povijesti naftne industrije negativne cijene od 37 USD za barel, kontinuirano je rasla i sada se kreće na razini od 80 USD za barel WTI, odnosno oko 83 USD za barel Brenta. Do sad su cijene plina pratile cijene nafte, no zadnjih mjeseci cijene nafte malo su oscilirale za razliku od cijena plina koje šokiraju tržište. Posljedica kretanja na energetskim tržištima svakako će biti poskupljenje u svim segmentima gospodarstva i građani su to već počeli osjećati na vlastitim kućnim budžetima, prvo na benzinskim postajama, a postupno će se preliti na sve segmente gospodarstva.

Zima je pred vratima, no što se Hrvatske tiče ministar Ćorić nedavno je izjavio kako plin i struja za kućanstva neće poskupjeti idućih nekoliko mjeseci. Zvuči utješno, no koliko je takav ministrov optimizam realan? Drugim riječima, može li i kako država intervenirati kad su u pitanju poskupljenja plina...?

- Plin je već poskupio za krajnje potrošače, a posljedice trenutačnih visokih cijena na međunarodnom tržištu krajnji potrošači osjetit će na računima sljedeće sezone grijanja. S obzirom na metodologiju izračuna cijena Hrvatske energetske regulatorne agencije, trenutačne cijene na tržištu utjecat će na poskupljenje cijene plina u idućem regulacijskom razdoblju, pri čemu je bitno na kojim će se razinama kretati cijene do veljače sljedeće godine. Ako cijene ostanu na ovim razinama značajno će porasti cijena plina u sljedećoj godini i za krajnje potrošače. Država uvijek može intervenirati i na raspolaganju su joj različiti mehanizmi, ali ne zaboravimo da je to ujedno i način punjenja državnog budžeta i dosad se pokazalo da država ne prakticira intervencije u tržišna kretanja cijena.

NESPREMNA UNIJA


Gledajući širu energetsku sliku, koliko je Europska unija spremna za energetske izazove u budućnosti, one plinske i one naftne, pa i nuklearne, dakako i one koji se odnose na održive izvore energije?

- Sadašnja slika pokazuje da je Unija zapravo vrlo nespremna na energetske izazove te da energetska politika ne integrira sve aspekte energetskih tržišta, a nepovezanost među pojedinim tržištima rezultirala je skokovima cijena. Unatoč svemu ne očekujem da bi trebalo doći do problema sa sigurnošću opskrbe, samo je pitanje po kojoj će se cijeni kupovati koji energent.

Još malo o plinu. Što zapravo znači deregulacija opskrbe plinom, napose za potrošače, ali i za distributere, opskrbljivače? Dojam je da širem pučanstvu sve to i nije baš posve jasno, a sezona grijanja samo što nije počela...

- Sezona grijanja počela je početkom listopada. Deregulacija je dovela do okrupnjavanja opskrbe. Prirodan slijed deregulacije je okrupnjavanje tržišta, prije svega kod komunalnih kompanija, a sada i kod plinskih, pa sad imamo umjesto 34, sadašnjih 13 opskrbljivača. Vertikalno integrirane kompanije odustale su od opskrbe i distribucije. Okrupnjavanje je posljedica nemogućnosti konkuriranja velikim opskrbljivačima na tržištu. Malo je poznat utjecaj krajnjim kupcima, ali za potrošače deregulacija je pozitivna budući da dovodi do tržišne konkurentnosti u opskrbi kućanstava. Ono što se prvo dogodilo u telekomunikacijama slijedilo je na tržištu električne energije, a sad se dogodilo i na tržištu plina. Tržišna opskrba kućanstava je korak naprijed prema potpuno dereguliranom tržištu prirodnog plina kakvo imaju neke razvijene članice EU-a. Za same potrošače deregulacije će dovesti i do promjene cijena, u ovom slučaju do povećanja krajnje cijene prirodnog plina, ali jednako tako će pružiti i mogućnost transparentnog poslovanja i odabira različitih opskrbljivača. Daljnji slijed, odnosno treći korak deregulacije, mogao bi dovesti i do daljnjeg okrupnjavanja. U konačnici, moguće je da će biti tek nekoliko, ili pak samo jedan opskrbljivač u obvezi javne usluge, pri čemu će kupci imati mogućnost promjene iz tržišne u javnu uslugu. Time bi svi potrošači u Hrvatskoj uz sigurnu i pouzdanu opskrbu plaćali i istu naknadu za istu uslugu, no pitanje je kako će tržište reagirati i kako će HERA regulirati odnose.

30 % VLASTITOG PLINA


Što smo dobili s LNG terminalom na Krku? Vlada ponavlja da je on kvalitetan projekt koji osigurava i energetsku stabilnost...

- Terminal na Krku, koji je počeo s radom početkom ove godine, izvrstan je energetski projekt za Republiku Hrvatsku, jedina loša stvar oko njega je to što se nije dogodio bar desetak godina prije. LNG terminal na otoku Krku čiji je godišnji kapacitet od 2,6 milijardi m3, zakupljen je za iduće tri godine. Hrvatska ima i dalje značajan udjel od oko 30 % plina koji dolazi iz domaće proizvodnje i to dio s polja na Jadranu i veći dio iz eksploatacije na kopnu. Osim toga, Hrvatska ima podzemno skladište prirodnog plina Okoli, kapaciteta od oko pola milijarde prostornih metara.

Na transportnom sustavu plina Hrvatska ima dvije međunarodne transportne interkonekcije za dobavu plina, Rogatec preko Slovenije, i Dravaszerdahely preko Mađarske, što predstavlja više nego dovoljne kapacitete za uvoz plina kopnenim putem. Stoga, svi potrošači koji su spojeni na transportni ili distributivne sustave ne bi trebali imati problema sa sigurnošću opskrbe plinom. (D.J.)
Terminal na Krku izvrstan je energetski projekt za Republiku Hrvatsku; jedina loša stvar oko njega je to što se nije dogodio bar desetak godina prije...

Geopolitička situacija između Rusije, Njemačke te SAD-a, Ukrajine i Poljske oko plinovoda Sjeverni tok 2, dodatno je zakomplicirala stanje na tržištu...

Tržišna opskrba kućanstava plinom je korak naprijed prema potpuno dereguliranom tržištu prirodnog plina kakvo imaju neke razvijene članice EU-a...

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAZGOVOR: MARITA BRČIĆ KULJIŠ

Zabrinjava razina populizma koji je zahvatio civilno društvo

2

RAZGOVOR: ANA OPAČIĆ

Digitalno doba stvorilo je lažan osjećaj građanske participacije

3

BITKA ZA OPSTANAK: ČOVJEK PROTIV VIRUSA, VIRUS PROTIV ČOVJEKA

Što nas ne ubije to nas jača!