Objavljeno 13. listopada, 2021.
”Nuklearna energija smanjuje ovisnost EU-a o ruskom plinu”, ističe Tonči Tadić
Nakon inicijative deset članica Europske unije i otvorenog pisma naslovljenog "Zašto je Europljanima potrebna nuklearna energija", koje su napisali potpredsjednici vlada i ministri Bugarske, Češke, Finske, Francuske, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije i Rumunjske, stižu i prve reakcije na tvrdnje kako bi razvoj proizvodnje nuklearne energije mogao pomoći Europi u borbi za zaustavljanje klimatskih promjena i smanjenje ovisnosti o uvozu energenata.
Stabilni izvor
U inicijativi se ističe kako nuklearna energija prije svega sprječava da europski potrošači budu izloženi nestabilnosti cijena jer pridonosi neovisnosti opskrbe energijom. Podsjeća se na važnost smanjenja energetske ovisnosti o trećim zemljama te ističe da nuklearna energija mora biti dio rješenja. "Iako obnovljivi izvori energije igraju ključnu ulogu u našoj energetskoj tranziciji, potrebni su nam i drugi izvori energije bez emisija kako bismo zadovoljili naše potrebe. Više od 60 godina europska nuklearna industrija dokazuje svoju pouzdanost i sigurnost. Jedan je od najreguliranijih sektora na svijetu", stoji u pismu, uz zaključak da, kako bismo pobijedili u borbi za klimu, trebamo jače okretanje nuklearnoj energiji, kao učinkovitom načinu borbe protiv klimatskih promjena i za dekarbonizaciju gospodarstva. Stoga su Europsku komisiju pozvali da nuklearke uvrsti u katalog izvora tzv. zelene energije, koji bi se koristili i u budućnosti.
Te tvrdnje posve podržava i Tonči Tadić, viši znanstveni suradnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta "Ruđer Bošković". "S tim se potpuno slažem. Nuklerna energija izvor je energije bez emisija CO2, za razliku od, primjerice, plinskih elektrana, i smatram da je posve krivo što je Angela Merkel zbog jeftinog populizma odlučila pogasiti njemačke nuklearke i prebaciti kompletnu njemačku energetiku na ruski plin. To je posve krivo, sada se vidi koliko je to pogrešno. Nuklearna energija, kao prvo, ne pridonosi emisiji CO2 i, drugo, smanjuje energetsku ovisnost Europske unije o ruskom plinu", ističe Tadić.
Ističe i kako su posve točni navodi iz otvorenog pisma da je nuklearna energija ključan dostupni i stabilni, neovisni izvor energije. Kaže da se, kada se pogleda izvješće Međunarodne energetske agencije (IEA), o cijeni kilovatsata električne energije po izvorima, jasno vidi da je najjeftiniji kilovatsat onaj proizveden u nuklearnim elektranama koje dugo rade. Znači, dodaje, definitivno je najjeftiniji, daleko jeftiniji od solarnih i vjetroelektrana, pa čak i od hidropotencijala. O navodima iz pisma kaže da su to stajališta o kojima su raspravljali i složili se s njima na Znanstveno-tehničkom odboru Europske zajednice za atomsku energiju (EUROATOM). To je tijelo od 40 znanstvenika EU-a koje je zapravo savjet za pitanja nuklearne politike Europske komisije, a gdje je Tadić član kao predstavnik RH. On kaže kako ga ne iznenađuje što je uz istočne zemlje EU-a potpisnik i Francuska, jer gotovo 80 posto svoje energije proizvodi u nuklearkama.
Pouzdana opskrba
- Svijet se neće riješiti emisije ugljikova dioksida (CO2) bez korištenja nuklearne energije i bez korištenja fuzije. Sve drugo su zavaravanja. To šte se moglo čuti proteklih godina bila je kampanja "pumpana" od lobističkih krugova koji žele promociju ruskog plina s jedne strane, a s druge strane lobističkih krugova koji zastupaju njemačke proizvođače obnovljivih izvora energije. Radi se o milijardama razloga za promoviranje takvih bezveznih stajališta - zaključuje Tadić.
Dodajmo tomu procjenu o hitnoj potrebi EU-a za povećanjem domaće proizvodnje energije, poboljšanjem prijenosne infrastrukture i smanjenjem ovisnosti o vanjskim dobavljačima. Uloga europske nuklearne industrije ključna je za Europsku strategiju energetske sigurnosti EK-a iz 2014. godine. EK ističe da "električna energija proizvedena iz nuklearnih elektrana čini pouzdanu opskrbu električnom energijom bez emisija i ima važnu ulogu za energetsku sigurnost".
Podsjetimo, jedina nuklearna elektrana čiji je suvlasnik RH nalazi se u Sloveniji, na lijevoj obali rijeke Save tri kilometra od grada Krško. Dodajmo kako struka svrstava NE Krško među četvrtinu najboljih nuklearnih elektrana na svijetu, a u zajedničkom je vlasništvu Slovenije i Hrvatske. Električna energija koja iz nje dolazi u RH čini oko 16 % ukupne električne energije koja se troši u Hrvatskoj.
Igor Bošnjak
Tonči Tadić
viši znanstveni suradnik Instituta “Ruđer Bošković”
PISMO DESET ČLANICA EU-a POTPISAO BIH OBJEMA RUKAMA
”Najveći problem Hrvatske je niska obrazovanost dijela stanovništva, koje lako pada pod utjecaj raznih šarlatana koji opisuju nuklearnu energiju kao nešto zastrašujuće, na temelju Černobila i Fukušime, dakle, na temelju dva ekstremna slučaja. I na tome se temelji ‘pumpanje’ straha od nuklearki.
U Hrvatskoj, kao ni u Njemačkoj, nema cunamija i ni jedna nuklearka nije na moru te je potpuno besmisleno što je Angela Merkel zatvorila njemačke nuklearke, jer je u Japanu bio cunami na elektrani koja je uz more. Nema cunamija na Rajni. Što se Černobila tiče, ta je elektrana dobro radila do trenutka kada je neki ‘idiot’ odlučio provjeriti kako će funkcionirati njezin sustav ako je ‘nabrije’ na punu snagu i pogasi sve moguće automatske kontrole. I na temelju toga izvoditi neki zaključak je kao da raspravljate je li vam Audi dovoljno siguran ili rizičan za vožnju na temelju iskustava koje ste imali kada ste se sa starim, trulim stojadinom vozili 120 na sat, ali tako da ste prije prerezali kočnice. Stoga bih ja ovo pismo potpisao objema rukama”, kaže Tadić.
SLOVENIJA SNAŽNO UZ INICIJATIVU
Oko 40 % proizvedene električne energije u Sloveniji dolazi iz NE Krško, a zemlja se snažno zauzima da se nuklearne centrale uvrste u izvore zelene energije. “Za energetsku neovisnost nuklearna je energija od ključnog značenja. Te je činjenice svjesno sve više država Europske unije”, naveo je na svom twitteru slovenski ministar energetike Jernej Vrtovec, čime je komentirao inicijativu skupine članica EU-a da se nuklearkama prizna status izvora zelene energije na putu prema klimatskoj neutralnosti. Slovenska vlada izdala je u lipnju energetsku dozvolu za planiranje i gradnju drugog bloka nuklearke Krško, što je početak dugoročnog procesa, u kojemu će se za taj projekt tražiti šira društvena suglasnost kako bi se osigurala energetska nezavisnost i stabilnost opskrbe. Premda je do realizacije tih planova još daleko, tomu se, uz neke susjedne države, posebno Austriju, protive i neke slovenske ekološke udruge.