Ekonomija
VIŠAK SVINJETINE NA TRŽIŠTU EU-a ZBOG POREMEĆAJA U TRGOVINI S KINOM

Neke zemlje potiču i plaćaju izlazak iz proizvodnje
Objavljeno 13. listopada, 2021.

Iako EU nije povećao proizvodnju, na tržištu je višak svinjetine zbog poremećaja u trgovini s Kinom i Azijom zbog afričke svinjske kuge (ASF) i COVID-a. U EU-u se osjetno smanjuje broj krmača, neke zemlje potiču i plaćaju izlazak iz svinjogojske proizvodnje proizvođačima (višak iznad samodostatnosti), a raznim mjerama štite proizvodnju od većega pada. Cijena svinja lani u Njemačkoj bila je niža nego 2020. i cijelo razdoblje je niža od ciljane cijene od 1,5 eura/kg. Krizu dodatno pogoršava stanje u klaonicama u Njemačkoj gdje nedostaje radne snage i povišenje cijena žitarica i uljarica za stočnu hranu, kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge veliklih proizvođača svinja.

Dodaje i da su, prema informacijama kojima raspolažu, njemačke svinje već počele završavati i u hrvatskim klaonicama po cijenama koje su ispod cijena na burzi u Njemačkoj.

"Zbog tog razloga, a i pod pritiskom španjolskih mesnih industrija i nižih cijena nego u domaćih industrija, neki veliki trgovački lanci najavili su da će dati prioritet kupnji 100 posto njemačke svinjetine. Svjesni smo da ta inicijativa (ograničavajući trgovinu unutar EU-a, u jasnoj suprotnosti s temeljnim načelima Europskog zajedničkog tržišta: slobodno kretanje robe, među ostalim) već utječe na trgovinu i ometa je. Htjeli mi to ili ne, to je uvođenje ili nametanje zabrane trgovine. Prije mnogo godina Francuska je izdala VPF oznaku (viande de porc française = francuska svinjetina), koja je, s različitim stupnjem uspjeha, uspjela ostati prisutna i danas, te se na taj način štiti od konkurencij i uspješno se bori s poremećajima na tržištu. Španjolskim proizvođačima godina je bila bar u prvom dijelu puno uspješnija zbog izvoza mesa u Kinu i Aziju, ali tijekom ljeta pod pritiskom veće proizvodnje i stagnacije izvoza dolazi do konstantnog kontroliranoga pada cijena i viškova na tržištu koji pokušavaju naći kupce u Europi. I to je rezultat sukoba na tržištima. Njemačka inicijativa je bez presedana, dio je zastarjele filozofije ekonomskog protekcionizma i šovinizma koji je izravno u sukobu s duhom europskog slobodnog tržišta. Nadajmo se da će mehanizmi koje EU ima za nadzor i kontrolu ponašanja država članica djelovati i biti na oprezu," kaže Kuterovac i dodaje da bez obzira na to koliko su španjolske klaonice učinkovite, nije moguće da ostanu izvan stvarnosti tržišta unutar EU-a.

- Rujan završava s najtežim svinjama u povijesti (u istim tjednima) i rekordnim klanjem koje jedva apsorbira više nego obilnu zalihu živih svinja. Svinjetina se nastavlja prodavati s velikim poteškoćama. Predviđamo da bi između kraja listopada i razdoblja prije proljeća na ovaj ili onaj način europsko tržište trebalo povratiti svoju stabilnost. Tržište Hrvatske i dalje je u najvećem kaosu unutar EU-a. Vidimo kako se odgovorne države bore za održavanje proizvodnje na razini samodostatnosti, a višak proizvodnje gase uz plaćanja farmerima. Na tržištu se primjenjuju i nedopuštene mjere koje ruše slobodu tržišta, ali sve je to u interesu njihovih proizvođača. Hrvatska je na razini 50 % samodostatnosti, a na tržištu pod utjecajem trgovačkih lanaca prisutno je dodatno obezvređivanje domaće proizvodnje uvozom mesa po predatorskim cijenama. Njihovo obrazloženje je jednostavno, oni to mogu u Hrvatskoj (a u svojim matičnim zemljama bore se za proizvođače) i brinu se za naše potrošače da imaju jeftino meso - zaključuje Kuterovac. Z.Rupčić

RH već uvezla 600.000 tovljenika u mesu
- Ove godine Hrvatska je uvezla već više od 130.000 odojaka za klanje i oko 300.000 za tov i ekvivalent od 600.000 tovljenika u mesu potreban za potrošnju i preradu. Istovremeno zaklali smo oko 600.000 tovljenika u našim klaonicama. U ovoj godini proizvođačima svinja zbog stanja na tržištu isplaćeno je 12 milijuna kuna za krmače, a tri milijuna kuna hitne pomoći najavljene u travnju do danas nije isplaćeno. Najavljena je i nova mjera pomoći sektoru stočarstva od 163,5 milijuna kuna od čega svinjogojcima ide 60 milijuna kuna. Ako se sredstva isplate u ovoj godini, ukupno će iznos pomoći sektoru biti 75 milijuna kuna, što u odnosu prema šteti čini 25 % kompenzacije - kaže Kuterovac.

Možda ste propustili...

POTPISAN UGOVOR VRIJEDNOSTI 47,7 MILIJUNA EURA

Novi poslovi AD Plastika u Rusiji

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NOVE TEHNOLOGIJE U HRVATSKIM DUHANIMA

Umjetnom inteligencijom do efikasnije obrade duhana

2

JOŠ ČEKAJU "HITNU" PROLJETNU POMOĆ

Jesu li svinjogojci opet ostavljeni na cjedilu?!

3

PRVI PUT ONLINE

U prosincu su izbori u HPK-u