Puno puta smo čuli da je zdrava vaginalna flora važna zaštitna barijera u intimnom području. Zbog čega je to tako? I zašto su žene sklonije upali u intimnom području u razdobljima života kad je hormonska ravnoteža promijenjena?

Na ova pitanja odgovara dr. sc. Ivana Pentz, specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist humane reprodukcije, koja ima više od 20 godina iskustva, od toga 15 godina rada u bolnici s više studijskih boravaka na klinikama u Austriji i Njemačkoj. Dr. Pentz bila je dugogodišnja voditeljica ambulante za dječju i adolescentnu ginekologiju te voditeljica ambulante za menopauzu u KBC-u Sestre milosrdnice. Autorica je brojnih znanstvenih radova objavljenih u priznatim svjetskim znanstvenim časopisima. Danas u svojoj poliklinici pruža podršku brojnim ženama u području ginekologije, a donosi zanimljive informacije o vaginalnom zdravlju žena.



Sastav vaginalne flore ovisi o razini estrogena. U djetinjstvu i u postmenopauzi zbog niskog estrogena zaštitna barijera vagine je oskudna. U reproduktivnoj dobi uz normalnu razinu estrogena zdrava vaginalna flora sastoji se većinom od laktobacila. Laktobacili su tzv. probiotici, nazivaju se i dobrim bakterijama. Samo dovoljna količina laktobacila ima zaštitnu ulogu. Pod utjecajem estrogena laktobacili održavaju kiseli medij koji uništava loše bakterije i viruse. Zanimljivo je da u trudnoći, unatoč velikoj količini estrogena zbog drukčijeg imunosnog odgovora, prevladava smanjena zaštita intimnog područja. Očito je da dinamika promjene sastava vaginalne flore ovisi o životnom razdoblju kao i o utjecaju vanjskih faktora poput stresa, spolnih odnosa, korištenja antibiotika, ali i pretjerane intimne higijene.

Što je vaginalni mikrobiom? Vaginalni mikrobiom je ukupni genetički materijal dobrih bakterija u vagini. Vaginalna disbioza najčešći je poremećaj intimnog područja kod žena reproduktivne dobi i nastaje zbog propadanja laktobacila u vagini, zbog čega drugi mikroorganizmi počinju pretjerano rasti, najčešće Escherichia coli, Gardnerella vaginalis i Candida albicans. Samo njihova prisutnost i bez izraženih simptoma infekcije stvara povoljne uvjete za dobivanje spolno prenosivih bolesti koje su ozbiljne i mogu imati posljedice ako se na vrijeme ne otkriju i ne liječe: klamidija, ureaplasma, infekcije HPV (humani papiloma virus) i HSV (herplex simplex virus). Vaginalna disbioza odgovorna je i za ponavljajuće uroinfekcije u žena svih dobi.



Vaginalne infekcije posebno su problematične tijekom trudnoće jer ugrožavaju i majku i dijete. Zbog prirode infekcije koja se penje prema maternici, povećava se rizik od prijevremenog porođaja, a nakon porođaja može doći do inficiranja rane epiziotomije i upale maternice (endometritis). Osim toga, prvi mikroorganizmi koji koloniziraju tijelo novorođenčeta potječu upravo iz vagine majke.

Liječenje vaginalne infekcije obično počinje primjenom oralne i lokalne terapije. Međutim, već za nekoliko dana ili tjedana simptomi se vraćaju. Prema novijim saznanjima, primjenom određenih sojeva laktobacila može se spriječiti ponavljajuća infekcija, a njihova oralna primjena oponaša prirodan način naseljavanja vagine probiotskim bakterijama još od rođenja. Posebno mjesto u vaginalnim infekcijama zauzima kandidijaza, koja zahvaća oko 75 % populacije žena, od kojih više od 50 % ima i ponavljajuće gljivične infekcije. Liječenje se provodi antimikoticima uz nezaobilaznu primjenu oralnog probiotika kako bi se promijenjena vaginalna flora što prije oporavila. Upravo zbog toga probiotici dobivaju na važnosti, a u nekim situacijama kao što su trudnoća i infekcija nekim vrstama gljivica postaju nezamjenljivi.