Razvoj čovječanstva poprilično je čudesan. Možda ljudi iz 12. stoljeća nisu mogli zamisliti da će tiskanje knjiga biti unosan posao 400 ili 500 godina nakon njihova vremena. Sigurno, ljudi s početka prošlog stoljeća teško da su mogli zamisliti da ćemo danas živjeti u virtualnom svijetu i zarađivati od toga. Tehniku i tehnologiju razvijamo otkako smo počeli praviti prve sjekire i strijele, pa sve do interneta i nanotehnologije. Često napomenem da mi danas ne radimo ništa novo, nego samo unaprjeđujemo ono što nam je poznato i spajamo to u nove pothvate, poslove i akcije. Isto se moralo dogoditi i s društvenim mrežama. Prvo smo sagradili infrastrukturu i potom je ljudska inovacija isključivo odgovorna za ono čemu danas služe društvene mreže - kaže dr. sc. Zoran Kojčić, filozofski savjetnik, autor i profesor u Srednjoj školi Dalj.

Influenceri i digitalni konzumerizam, napose potrošačko društvo, loše ili dobre strane tih fenomena...?

- Prema mome mišljenju, društvo konzumerizma najbolje je odredio filozof i sociolog Zygmunt Bauman, koji je naše doba definirao kao doba tekuće moderne, u kojemu taj protok ljudi, ideja, robe, dobara, usluga mora biti u konstantnom pokretu. Nitko od današnjih generacija ne voli stagnaciju, zastoj, znak STOP na cesti, želimo biti u vječnom pokretu. U tom je društvu i u takvim uvjetima mnoštvo brzo potrošne robe - sve se isproba i baci, tehniku koristimo po godinu-dvije dana, brakovi traju svega desetak godina, prolaznost slave još je brža, opasnija, žustrija.

Nisam sklon samo negativno gledati na tu brzinu, prolaznost i ispraznost digitalnog konzumerizma, ima tu i dobrih strana. Kako je što širi broj ljudi dobio priliku, tako su je neki iskoristili za smislene i dobre projekte, pa tako svjedočimo i isticanju pojedinih kreativaca koji u tradicionalnom smislu i poretku stvari, zbog svoje pozadine, ne bi inače ni dobili priliku da se čuje njihov glas. Mnogi umjetnici, pjesnici, pisci, intelektualci, dobili su priliku iznijeti i svoje viđenje realnosti, i u tom smislu društvenim mrežama možemo biti i zahvalni.

Pojedini fenomenolozi influencere tumače i kroz tzv. kulturu narcizma, u kojoj i "estetika selfija" igra važnu ulogu. Koliko je to utemeljeno? I koliko je cijeli taj fenomen još jedan prilog tezi da se čovjek 21. stoljeća konstantno otuđuje od samoga sebe?

- Ja ću ovdje potpuno kontrirati tim tezama. Prvo, sam Narcis iz mitologije ne traži pozornost drugih. Slikati selfije nije narcistički čin. Narcis je zaljubljen sam u sebe, u svoju sliku, ne traži ljubav drugih ljudi. Narcis i kad bi slikao selfije, ne bi ih stavljao po društvenim mrežama, nego bi se samo divio sebi. Kad netko slika selfije i stavlja ih na društvene mreže, ta osoba kao da kaže: Evo vam moja slika, molim vas kliknite da vam se sviđam! Ta potreba je suštinska potreba za priznanjem od strane Drugog. Ako ćemo govoriti u terminima mitologije, to je više ahilovski trenutak, a ne narcistički. Ahil je tražio odobravanje drugih, sviđanje drugih, slavljenje od strane drugih. To, prema mom mišljenju, nije trenutak otuđenja od sebe, nego potreba da budemo priznati, voljeni, veličani. Mislim da će se ta potreba, kako idemo prema kraju 21. stoljeća, sve više izražavati tako da 21. stoljeće neće biti stoljeće otuđenja od sebe, nego stoljeće traženja sebe, i to upravo kroz priznanje drugih. Osnovna misao iza toga je: Evo me, tu sam, pogledajte me, doživite me, recite mi da vam se sviđam, jer ja postojim, ja sam tu, ja sam osoba! Već smo bili u fazi otuđenja od sebe, sad smo u fazi okretanja drugima kako bi nas potvrdili, a faza koja iza toga slijedi bit će ponovno okretanje sebi, upoznavanje sebe i napokon prihvaćanje sebe takvih kakvima jesmo. Vjerojatno će tome svjedočiti stoljeća koja dolaze.

Kakva je budućnost influencerskog fenomena...?

- Zanimanje influencera naglo je postalo popularno i svjedočimo hiperprodukciji tog poziva. Vjerojatno će isto tako brzo i proći, a ostavit će negativne posljedice samo na one osobe koje nisu spremne na sve što to zanimanje nosi sa sobom, jednako kako bi i bilo koji drugi posao ostavio negativne posljedice na one osobe koji nisu dorasli tome da budu direktori, menadžeri, liječnici, nastavnici, medicinske sestre, ili automehaničari. S druge strane, one osobe koje imaju zdravo razvijenu svijest o sebi i pronalaze se u tom poslu, vrlo lako će moći ploviti u tim vodama i izgraditi karijeru od toga, ali će se vjerojatno kasnije snaći i u drugih pothvatima, kad era influencera ubrzo završi.

Osim klasičnih influencera, sve su aktivniji i kuratori na društvenim mrežama. O čemu je tu riječ? I sami ste sudjelovali na jednom webinaru posvećenom toj temi...

- Kuratori na društvenim mrežama stručnjaci su koji ne pate od slave, utjecaja ili karijere na društvenim mrežama, nego koriste društvene mreže kako bi poučili druge svom zanatu ili umijeću, prenijeli znanja, iskustva i vještine, učili od drugih, usavršili sebe i vlastite vještine i kako bi pružili sebe zajednici u kojoj djeluju, a na dobrobit upravo te zajednice. Kuratori su najčešće osobe koje su već ostvarene u svojoj struci, koje su nešto postigle, imaju dobre rezultate i spremni su dati savjet, pomoći, napisati koristan članak, pružiti upute, ili samo objasniti vlastiti put uspjeha. (D.J.)