U ovotjednom nastavku serijala "S Inom na kavi" donosimo razgovor s veleposlanikom Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj. Na naša pitanja odgovarao je NJ. E. g. Nicolaas Roger R. Buyck.

Jedan od belgijskih nacionalnih simbola je i dječak koji piški, Manneken Pis iz Bruxellesa. Koje je podrijetlo kipa?

- Manneken Pis doista je jedan od naših najprepoznatljivijih nacionalnih simbola, iako ne i jedini. Ipak, postao je jedna od najpoznatijih fontana na svijetu. Kip u svom sadašnjem obliku potječe iz 1620. godine, no postoje zapisi o kipu dječaka koji piški u Bruxellesu koji sežu do 14. stoljeća. Postoje različite legende o njegovu podrijetlu. Ona koja mi se najviše sviđa priča o tome kako su Bruxelles napale neprijateljske snage koje su postavile barut ispod gradskih zidina. Prema priči, mali dječak po imenu Julian na vrijeme je uočio zapaljeni osigurač, ugasio ga pomokrivši se po njemu i tako spasio grad od uništenja. A fontana bi bila spomenik u čast tog herojskog događaja.

Imate najbolju čokoladu na svijetu. Koliko se čokolade prodaje godišnje i tko kupuje najviše?

- Belgija svake godine izvozi oko 300.000 tona čokolade, od čega većina ide u naše susjedne zemlje - Nizozemsku, Francusku i Njemačku. Iako Njemačka izvozi dvostruko više čokolade, zračna luka Bruxelles najveća je prodavaonica čokolade na svijetu. Tamo se svake minute proda oko 1,5 kg, što je oko dvije tone dnevno. Dodao bih i to da ne samo da imamo najbolju čokoladu na svijetu nego nastojimo imati i "najpravedniju". Stvorili smo tako partnerstvo pod nazivom "Beyond Chocolate" kojim nastojimo osigurati održivu industriju čokolade. Partneri u inicijativi rade na sprječavanju krčenja šuma, poticanju obrazovanja budućih generacija i osiguravanju životnih prihoda za uzgajivače kakaovca, koji se uglavnom nalaze u zemljama trećeg svijeta.

Neki kažu da je pivo Belgijcima ono što je tango Argentincima. U Belgiji postoji više od 1000 različitih vrsta piva. Koja je Vaša omiljena vrsta?

- Naša je kultura piva doista vrlo sofisticirana i ističe se svojom kvalitetom i velikom raznolikošću brojnih vrsta piva. Neka naša piva tretiraju se kao da su vina, sazrijevaju nekoliko godina u drvenim bačvama prije punjenja u boce, nakon čega se ostavljaju u boci još nekoliko godina prije nego što stignu na police trgovina. Mnoga od tih piva imaju visok udio alkohola i treba ih piti polako i umjereno. Moje najdraže pivo zove se Rodenbach, kiselkastog je okusa i crvenosmeđe boje.

Porezi su vrlo visoki u Belgiji. U što se taj novac ulaže?

- Belgija je država blagostanja i ogroman dio novca prikupljenog porezima ide u naš sustav socijalne sigurnosti, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje. Izdvajamo zaista dosta novca za poreze, no dobivamo i mnogo zauzvrat. Naprimjer, razbolimo li se, znamo da možemo računati na pristupačan zdravstveni sustav koji će nas podržati. Izgubimo li posao ili iz bilo kojeg drugog razloga ne možemo raditi, nećemo ostati na ulici. Nitko ne voli plaćati poreze, no oni su nužni za funkcioniranje društva.

Imate veliku međunarodnu prisutnost u Bruxellesu (s oko 120 međunarodnih organizacija, 181 veleposlanstvom, sjedištem Europske unije, NATO-om…) Kako ste ih sve uspjeli privući?

- Snagom naše diplomacije. Belgija kao razmjerno mala država ne predstavlja prijetnju drugim zemljama. Naš povoljan geografski položaj u srcu Europe također je potpomogao da naš glavni grad bude percipiran kao idealno mjesto za sjedište velikih međunarodnih institucija poput EU-a i NATO-a. Nadalje, naša dobro razvijena infrastruktura, sadržaji i, ne zaboravimo, gastronomija - učinili su Bruxelles omiljenim mjestom za življenje. Zvuči smiješno, ali više je ljudi na svijetu čulo za Bruxelles nego za Belgiju. To je potaknulo jednog od mojih kolega da kaže, kad je morao objasniti gdje se Belgija nalazi, da je to zemlja koja se nalazi oko Bruxellesa.

Koji su najčešći projekti u Belgiji financirani programima i novcem EU-a?

- Kroz 10 regionalnih programa Belgija koristi iznos od 2,7 milijardi eura iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda. To predstavlja prosječno 242 eura po osobi iz proračuna EU-a u razdoblju od 2014. do 2020. Najveći dio tih sredstava ulaže se u projekte za poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća te projekte u području održivog i kvalitetnog zapošljavanja i socijalne uključenosti.

Vrlo ste liberalna zemlja (pitanje eutanazije, konzumacija marihuane…). Mislite li da liberalnije zakonodavstvo omogućava lakšu kontrolu društvenih procesa?

- Mislim da se ne radi o pokušaju kontrole društvenih procesa. Odgovorna vlada treba osluškivati razmišljanja cjelokupnog stanovništva svog vremena i istovremeno gledati naprijed. To su razvojni procesi kojima je potrebno vrijeme da sazriju. Kad smo prilagodili naše zakonodavstvo u pitanjima poput eutanazije, pobačaja ili istospolnih brakova, nismo to učinili preko noći. Odlukama su prethodili dugi procesi rasprava i konzultacija u kojima smo se trudili ostvariti najširi konsenzus. Neka od ovih pitanja su, naravno, sporna i ne slažu se svi s njima. No primijetili smo da su u konačnici prilično prihvaćena i ne izazivaju mnogo kontroverzi.

Svjetska ste nogometna supersila. Kako objašnjavate tako visoku razinu kvalitete belgijskog reprezentativnog nogometa...?

- Nije uvijek bilo tako. Sjećam se da je ne tako davno belgijski nogomet bio zamalo na samom dnu. Kada kao veleposlanik Belgije sjedite pokraj estonskog premijera u VIP loži stadiona u Tallinnu i gledate kako vaša reprezentacija gubi 2-0 od reprezentacije Estonije, znate da nešto nije u redu. Međutim, svjedočili smo oživljavanju belgijskog nogometa negdje oko 2014. godine i tada je krenulo uzdizanje. Naši "Crveni Vragovi" na vrhu su ljestvice FIFA-e još od rujna 2018. Vjerujem da snaga naše reprezentacije leži u njezinoj uključivosti koja integrira talent igrača vrlo različitog podrijetla. Ujedno iskazuju jedinstven timski duh, na terenu i izvan njega, ostavljajući po strani individualne ambicije. Naša zemlja je jako ponosna na njih.

Koja su najčešća turistička odredišta vaših građana? Kakvu vrstu turizma preferiraju?

- Pandemija COVID-19 bila je ključna u oživljavanju domaćeg turizma u Belgiji. Mnogi Belgijci odlučili su ovog puta ne putovati u inozemstvo i umjesto toga istražiti svoju vlastitu zemlju. No, što se tiče stranih odredišta, Francuska je i dalje daleko najpoželjnija zemlja za belgijske turiste, a slijede je Španjolska i Italija. Sunce i plaža su ono što Belgijce privlači, kao i dobra hrana i piće, ali sve više ljudi traži i mir i tišinu prirode u planinama i šumama. Primijetili smo i novi trend - putuje se nekoliko puta godišnje, s dužim odmorom ljeti i jednim ili dva kratka gradska putovanja u ostatku godine.

Koji su hrvatski potencijali za poslovnu suradnju s Belgijom? Što vam je ovdje zanimljivo u tom smislu?

- Uvijek postoje poslovne mogućnosti ako uspijete pronaći pravu nišu. Naravno, najviše smo usredotočeni na povećanje belgijskog izvoza u Hrvatsku. Proizvodi kemijske i farmaceutske industrije, hrana i piće tradicionalni su sektori, no trebali bismo se usuditi pogledati i u druga područja koja obećavaju. U tom smislu sve veća popularnost hrvatskih tvrtki poput "Rimac Automobila" ili "Infobipa" pokazuje nam drukčije lice hrvatskog tržišta. To su vrste tvrtki koje su trenutno u vodećoj poziciji i mogu stvoriti dodatne ekonomske mogućnosti. Pažljivo ćemo ih pratiti...