Magazin
ZVONIMIR GALIĆ

Potrošnja je marker našeg društvenog statusa
Objavljeno 9. listopada, 2021.

Nema nikakve dvojbe - razvoju fenomena influencera pogodovali su razvoj interneta i društvenih mreža. Njihov dodatni rast tijekom pandemije zapravo je očekivan. Zbog lockdowna, općeg straha od zaraze i generalno rjeđih druženja i izlazaka, naš život je u velikoj mjeri prešao u "on-line", u virtualnu sferu. U pandemiji počeli smo više živjeti i raditi preko interneta. Primjerice, jedan od trendova koji je u Hrvatskoj ubrzala pandemija udjel je internetske kupnje. U okolnostima kad nemamo mogućnost normalno živjeti, sve više vremena provodimo na internetu/socijalnim mrežama, pa tamo potpadamo pod utjecaj onoga što tamo vidimo, a to su često influenceri i njihovi postovi - navodi dr. sc. Zvonimir Galić, s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te u nastavku piše:



- Meni se čini da u fenomenu influencera nema ničega osobito novog. Nekad davno mi smo živjeli u manjim zajednicama u kojima su također postojali influenceri, samo je tada njihova poruka išla usmenom predajom. Našu su zajednicu onda proširili mediji. U početku su to bile novine, pa radio i televizija, u novom tisućljeću primat preuzimaju internet i socijalne mreže. Ono što se jedino mijenja to je broj ljudi koji je obuhvaćen nečijim utjecajem, kao i brzina protoka informacija, ali "psihološka podloga" je cijelo vrijeme ista.

U potrošačkom društvu izbori pred nama su brojni i mi se nekako u njima moramo snaći. Da bismo se uspješno snašli u tom složenom i kaotičnom svijetu, mi opažamo ponašanje drugih ljudi. Nekad su to bili ljudi iz naše neposredne blizine, ali u novije vrijeme dominantni su oni iz virtualne psihološke blizine. U pravilu, radi se o ljudima koji nama u nekom smislu predstavljaju autoritet, bilo zato što nam se sviđaju, želimo im nalikovati, ili smatramo da su stručni u nekoj domeni funkcioniranja. Te ljude mi pratimo i cijenimo njihova mišljenja o različitim trendovima.

IZRAZ IDENTITETA


- Premda je zbog protoka informacija dojam o povećanoj površnosti točan, ja i u ovom slučaju mislim da tu nema psihološki ništa suštinski novoga. Mi ne kupujemo i trošimo samo zato što tako rješavamo neke praktične probleme, nego i zato što potrošnjom zadovoljavamo i neke važne psihološke potrebe. Prema mom sudu, u slučaju potrošnje i društvenih mreža ključne su potrebe za izražavanjem vlastitog identiteta te prihvaćanja i odobravanja od strane drugih ljudi. U tom smislu, potrošnja je marker našeg društvenog statusa, pa mi ponašanjem na društvenim mrežama i potrošačkim izborima sebi i drugima šaljemo poruku tko smo i kakvo je naše mjesto u društvenoj hijerarhiji.

Dostupne studije pokazuju da je zadovoljstvo koje možemo izvući iz "like"-ova i virtualnog života vrlo ograničeno, a pretjerana usmjerenost na potrošnju negativno povezana s psihološkom dobrobiti. Psihologijska istraživanja pokazuju da stvarno zadovoljstvo najviše crpimo iz kvalitetnih odnosa s nama bliskim ljudima te važnih životnih iskustava, kao što su putovanja i "stvarna" druženja.

PRIVATNO I POSLOVNO


- Influenceri su poslovni ljudi koji svoj utjecaj na publiku oglašivačima prodaju za neki iznos novca. Prednosti i nedostatke njihovog postojanja treba promatrati na dvije razine. Prva razina su izazovi i dobrobiti za njih. Po onom što znam o onome što rade, radi se o intenzivnom poslu koji može rezultirati značajnijim financijskim nagradama. Istovremeno, u njemu je teško odvajati privatne i poslovne aspekte života, za što mi u psihologiji znamo da često može dovesti do izgaranja. S obzirom na to da je to njihov osobni izbor, meni su možda važnije prednosti i nedostaci koje fenomen influencera ima za ljude koji ih prate.

Influenceri nisu isključivo negativan fenomen. Kao i druge marketinške aktivnosti oni nas informiraju o trendovima, pa nam skraćuju vrijeme i trud koje moramo uložiti u potragu. Ipak, postoje i značajni rizici. Influenceri su plaćeni za ono što rade i njihova poruka ne mora nužno odražavati realitet, pa čak ni njihov privatni stav prema onome što promoviraju. Meni se čini da ova činjenica na društvenim mrežama nije dovoljno jasno istaknuta i da može imati poražavajuće učinke na ranjivije populacijske skupine, kao što su djeca i adolescenti.


Piše: Zvonimir GALIĆ
Možda ste propustili...

PROŠLOST U SADAŠNJOSTI: TASKO S RAZLOGOM I POKRIĆEM

Ironija kao feministički pogled

Najčitanije iz rubrike