Konferencija posvećena demografskim izazovima Hrvatske i Europske unije nakon pandemije okupila je u Zagrebu predstavnike znanstvene zajednice i vlasti koji su naglasili da je COVID-19 pogoršao nepovoljne demografske trendove. Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica rekla je da statistički podatci za 2020. pokazuju daljnje smanjenje nataliteta u većinu država članica. No COVID je otvorio i nove mogućnosti, ponajprije na tržištu rada preko sve učestalijeg rada na daljinu, rekla je Šuica, zaključivši da su digitalne i zelene tranzicije postale ključem uspjeha. To je otvorilo prilike u Hrvatskoj ne samo za mlade nego i u pogledu na atraktivnosti Hrvatske kao mjesta življenja za druge građane Europske unije, smatra Šuica. Ako želimo zadržati mlade i Hrvatsku učiniti atraktivnom, treba ulagati u regionalni razvoj, prometno povezivanje i hiperpovezanost. Europski plan oporavka pritom je, kaže Šuica, jedinstvena prilika da iz pandemije iziđemo snažniji, zeleniji i digitalniji. Uz negativni prirodni rast dodatni problem u području demografije je iseljavanje mladih, zbog čega na pojedinim područjima ostaju samo stariji stanovnici, pa je cilj s europske razine pomoći u stvaranju uvjeta koji će mlade motivirati da ostanu u domovini.

Izaslanik premijera i predstojnik njegova kabineta Zvonimir Frka Petešić rekao je da je tema demografije važna za Hrvatsku koja se s 15 drugih zemalja članica suočava sa starenjem stanovništva. U Hrvatskoj od 1991. pada broj stanovnika, a u zemlji danas dnevno umre oko 150 ljudi dok ih se rodi oko 100, zbog čega je premijer Andrej Plenković lani istaknuo da je demografski opstanak naroda strateško pitanje, rekao je. H