Književnica Paula Rem i profesor književnosti Goran Rem su u svečanom foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku održali predavanje pod nazivom "Hebrejska književnost od antike do danas". Organizirano u sklopu manifestacije Mjesec židovske kulture, predavanje je nazočne podrobnije upoznalo s bogatom poviješću hebrejske književnosti, od židovske Biblije ("Tanakh") preko srednjeg vijeka i modernog doba pa sve do novijih generacija hebrejskih autora.

- ‘Hebrejska književnost od antike do danas‘ prilično je sveobuhvatna, ali i bitna tema jer se nalazimo u Godini čitanja u Hrvatskoj. Hebrejska je književnost osnova cjelokupne civilizacijske književnosti, na nju se na neki način oslanja čitava judeokršćanska tradicija. Stoga smo ovim predavanjem nastojali pokriti neke od tema iz antičke, srednjovjekovne i moderne hebrejske, ali i iz suvremene izraelske i židovske književnosti, te na kraju sve povezati s hrvatskim autorima koji u svojim djelima tematiziraju židovske motive, počevši od prošloga stoljeća i Augusta Cesarca. Iako to možda ne vidimo uvijek i nismo uvijek toga svjesni, judeokršćanske su vrijednosti temelji današnje civilizacije. Posvuda su oko nas; u književnosti, filmu, pričama na koje svakodnevno nailazimo u medijima... To, dakle, nije nešto udaljeno i egzotično, kao što ljudi često misle - rekla je Paula Rem.

Paula Rem predstavila je hebrejsku književnost od antike sve do 20. stoljeća, vodeći okupljene u foajeu osječkog HNK-a kroz povijest sa svim elementima judaizma. Govorila je pritom o "Tanakhu" i knjigama koje se nalaze u njemu, s naglaskom na "Toru", uz koju je usko vezan židovski identitet, o tzv. rabinskom periodu tijekom kojeg su nastale osnovne židovske knjige poput "Mišne" i "Gemare", te o midrašu kao kratkoj pripovjednoj formi koja je približavala biblijske priče tadašnjim čitateljima. Također je pričala o židovskom prosvjetiteljskom pokretu haskali i osnivaču moderne hebrejske književnosti Mosheu Chaimu Luzzattou, kao i o cionističkom pokretu i autoru rječnika modernoga hebrejskog jezika Eliezeru Ben-Yehudi.

Goran Rem je u svome izlaganju obuhvatio najznačajnija imena hebrejske književnosti 20. stoljeća, kao što su Hayim Nahman Bialik i Shaul Tchernichovsky, te suvremenu izraelsku i židovsku književnost. Tako je nazočnima predstavio najznačajnije odlike stvaralaštva Amosa Oza, Davida Grossmana, Nira Barama, Ephraima Kishona i Etgara Kereta, a dotaknuo se i brojnih "židovskih genija unutar korpusa različitih svjetskih književnosti", među kojima su Isaac Bashevis Singer, Allen Ginsberg, Paul Auster, Heinrich Heine, Franz Kafka, Leonard Cohen, Miklós Radnóti, Danilo Kiš i August Cesarec.

U glazbenom dijelu programa nastupio je učenik Glazbene škole Franje Kuhača, jedanaestogodišnji Ivan Bulić (dječački sopran), uz klavirsku pratnju mr. sc. Ivančice Hinek, prof. Kao uvod u predavanje, dvojac je izveo poznate izraelske skladbe "Yerushalayim Shel Zahav" (Naomi Shemer) i "Eli, Eli" (Hannah Szenes). Mjesec židovske kulture završen je u subotu navečer besplatnom projekcijom izraelskog filma "Oprost" u Kinu Urania.