ŽUPANJA

Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije ima 65 članica - 60 lovačkih društava, odnosno udruga, i pet pravnih osoba zakupnika državnog lovišta, s ukupno 1908 lovaca, od kojih su lani osposobljena 62 nova.

Na području Vukovarsko-srijemske županije ustanovljena su ukupno 53 zajednička i 20 državnih lovišta. Članice Saveza gospodare s ukupno 157.090 hektara zajedničkih lovišta i s 13 državnih lovišta ukupne površine 34.569 hektara. U svome izvješću za predstojeću Županijsku skupštinu, koja će razmotriti stanje lovstva u VSŽ-u u 2020. godini, predsjednik Saveza Blaženko Bajić upozorava na svakodnevno narušavanje i uništavanje biocenoze, što za posljedicu ima trajno nestajanje pojedinih vrsta divljači s tih prostora i lovišta prouzročeno izravnim i neizravnim utjecajima ljudske aktivnosti.

Lovišta su dana na gospodarenje lovcima i oni se hvataju u koštac sa svime što ugrožava postojanost biocenoze unutar lovišta. U tome imaju pomoć Županije, koja je prepoznala probleme i uključila se u njihovo rješavanje.

Bajić ističe da lovišta zahtijevaju dobrog gospodara, a da bi sačuvali staništa i divljač, Lovački savez VSŽ-a među glavne je zadatke postavio napučivanje lovišta s divljači i stimuliranje odstrela predatora. Lovci ističu da su svjedoci svakodnevnog smanjivanja broja sitne i krupne divljači. Velik dio populacije srne obične odnesu proljetni proljev i tretiranje usjeva otrovima protiv miševa, a tu je i pojava nosnog štrka te sve prisutniji čagalj. Fondovi krupne divljači planiraju se obnoviti sukladno lovnogospodarskim osnovama reduciranim odstrelom. A da bi popravili fondove sitne divljači, lovci, uz reducirani odstrel, lovišta moraju njome i napučivati.

Lovački savez već dugi niz godina kupuje odrasle fazane za svoje lovačke udruge, i njihov broj u dogledno vrijeme treba povećati. Što se tiče zeca običnog, njegovo se brojno stanje iz godine u godinu povećava, ali bi svejedno, smatraju lovci, trebalo unijeti svježu krv.

- Iz dana u dan sve je veći broj lisica na našem području, a u posljednjih nekoliko godina sve je prisutniji i čagalj, čiji se areal proširio na područje cijele županije, i to zato što nema prirodnih neprijatelja i jako ga je teško loviti - napominju. Lisica je sve prisutnija u naseljenim mjestima, staništa nalazi u napuštenim kućama, štagljevima i slično, gdje se i okoti.

Savezu se često javljaju ljudi i prijavljuju nazočnost lisice u selima ili gradovima, a to su uglavnom jedinke sumnjiva ponašanja. Znajući da je lisica najveći prijenosnik vrlo opake bolesti bjesnoće, od koje može oboljeti i čovjek, lovci poručuju da cijela društvena zajednica mora reagirati.

- Čagalj je već veliki problem, a u dogledno vrijeme bojimo se da se njegova prisutnost u našim lovištima ne pretvori u pošast, pa predlažemo da se i gradovi i općine i Županija aktivno uključe u rješavanje problema lisice, a pogotovo čaglja, te da se jednim korektnim iznosom stimulira odstrel tih predatora - poručuju iz Lovačkog saveza VSŽ-a.

Upozoravaju i na svakodnevno uništavanje staništa za divljač jer međa više nema, a i kanali su ogoljeni do zemlje. Divljač iz dana u dan gubi svoja staništa i zakloništa od predatora. Stoga su lovačke udruge prisiljene kupovati zemljišta u svojim lovištima i zasađivati višegodišnje remize gdje će se divljač moći skloniti i gnijezditi, što je dosad dalo dobre rezultate.

Na području najistočnije županije policija je lani evidentirala stradavanje 181 divlje životinje u prometu na cestama. Prema vrstama divljači, to su: srna (82), srndać (30), ptice (16), divlje svinje (11), zec (11), jazavac (7), lisica (13), čagalj (4), jelen (5) i divlja mačka (2).