Njemačka se nalazi pred izborima čiji je ishod potpuno neizvjestan: u nedjelju se očekuje tijesna borba za prvo mjesto između kršćanskih demokrata i socijaldemokrata, a potom i još neizvjesnije formiranje vladajuće koalicije nakon izbora.

Unatoč tomu što već nekoliko tjedana Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) s kancelarskim kandidatom Olafom Scholzom u svim anketama vodi pred demokršćanskom Unijom CDU/CSU i njezinim kandidatom Arminom Laschetom, već je sad sigurno da nijedna stranka koja osvoji najviše glasova neće imati dovoljno jaku većinu za sastavljanje vlade sa samo jednim partnerom. To se jedino ne odnosi na slučaj da Unija i SPD odluče i nakon osam godina nastaviti vladati tzv. velikom koalicijom. Tijekom predizborne kampanje obje su stranke davale do znanja kako ne streme nastavku velike koalicije, ali isto je tako bilo i prije četiri godine kada su socijaldemokrati i demokršćani, nakon propalih pregovora između demokršćana, liberala i zelenih, ipak odlučili ponovno ući u koaliciju.

Što se tiče treće najjače stranke, glavna kandidatkinja Zelenih na ovim izborima Annalena Baerbock, gotovo da više i nema izgleda postati kancelarkom, dok Zeleni uživaju podršku između 14 i 17 posto glasova. No njezina stranka će po svoj prilici igrati odlučujuću ulogu u formiranju vlade. Ako SPD u nedjelju osvoji najviše glasova Zeleni bi mogli ući u vladu sa socijaldemokratima i u kombinaciji sa strankom Ljevica, ili s liberalima. U slučaju da kao pobjednik iziđe Unija CDU/CSU, Zeleni bi ovdje također u tročlanoj koaliciji s demokršćanima i liberalima mogli odigrati presudnu ulogu. U svemu tome jedno je sigurno: s desno populističkom Alternativom za Njemačku (AfD) ne želi koalirati nitko.

Ovi izbori još su po nečemu novina: prvi put u poslijeratnoj povijesti Njemačke aktualni kancelar, odnosno kancelarka, više se ne kandidira. Angela Merkel nakon 16 godina na čelu zemlje povlači se s političke scene. H