Sloboda od nasilja je pravo, a u kontekstu nasilja nad ženama to pravo povezano je s pravom žena da ostvaruju svoja građanska, politička, ekonomska te sva druga prava i slobode. Ako želimo adresirati izvor nasilja, onda moramo biti svjesni svih područja i vrsta diskriminacije, kao i stereotipa koji u našem društvu još uvijek postoje. Rekao je to u srijedu premijer Andrej Plenković na konferenciji “Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji” te dodao kako je uklanjanje diskriminacije, neravnopravnosti između žena i muškaraca, kao i štetnih stereotipa, preduvjet za suzbijanje nasilja: “I to nije, i ne može biti, ideološko pitanje. Jer obitelji ne razaraju pojmovi iz Konvencije - nasilje razara obitelj - iza zatvorenih vrata - dok se dio društva pretvara da to nasilje ne vidi i ne čuje”. Konferencija je održana u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, a na njoj je sudjelovala i povjerenica Europske komisije za ravnopravnost Helena Dalli.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna, u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom sudu 1999., Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, sutkinju Ljiljanu Hvalec, i na ranjenu zapisničarku Stanku Cvetković. “Od ovog tragičnog događaja prošlo je više od 20 godina, no on ostaje jednako strašan i jednako neshvatljiv, najteži i najbolniji za obitelji ubijenih žena, a najporazniji za društvo u kojem se ovako nešto moglo dogoditi”, rekao je premijer. Istaknuo je i da problem nasilja u obitelji i nasilja nad ženama nije bio na adekvatan način tretiran od hrvatske politike - bio je zanemaren, guran pod tepih, o njemu se šutjelo - a za sve to vrijeme razina nasilja je rasla. “Uz drugačiji pristup Vlade i političku volju za borbu protiv nasilja, dva su bitna aspekta za koja mislim da su ovu temu napokon stavila u fokus javnosti, na razinu koja je bila nužna i koja ovakvoj temi treba biti posvećena. Prvo je angažman svih vas ovdje - predstavnika nevladinih organizacija. Bili ste glasni i uporni i rad koji baš vi svakodnevno ulažete već desetljećima na osvješćivanje i suzbijanje fenomena nasilja nad ženama, djecom i u obitelji. Mi smo kao Vlada prepoznali i visoko cijenili i vaše iskustvo i znanje, i cijenimo ga i danas, a vaš doprinos u kreiranju mjera za suzbijanje nasilja smatramo ključnim da te iste mjere, osim na papiru, budu učinkovite i korisne - prije svega za žrtve. Jer upravo sam to i osobno, prije dvije godine, kada smo imali sastanak u Vladi, od vas zapamtio - da se cijeli proces, rad svih nadležnih institucija, kao i zakonski okvir treba fokusirati na žrtvu. U ovom procesu, u ovom pitanju uloga žrtve je centralna. Vjerujem, da će se naša suradnja, koja je dobar primjer zajedničkog djelovanja institucija države i civilnoga društva u provedbi politika od interesa za opće dobro, nastaviti i u budućnosti”, naveo je. Kao drugi događaj koji je potaknuo da se o tim oblicima nasilja govori više nego ikada naveo je ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. “Tri godine od stupanja na snagu Konvencije ništa od onog čime su određeni pojedinci i populističke stranke zastrašivali ljude nije se dogodilo. Ali smo zato činom potvrđivanja Konvencije poslali važnu političku poruku da je nasilje nad ženama i nasilje u obitelji u Hrvatskoj neprihvatljivo”, kaže Plenković.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naveo je kako je, unatoč svim naporima Vlade u suzbijanju nasilja nad ženama, prošle godine ubijeno njih 19, a u prvih osam mjeseci ove godine osam. Prošle je godine prijavljeno 1578 kaznenih djela nasilja u obitelji, a u najvećem su riziku žene od 45 do 55 godina. Prošlu godinu usporedio je s 2015., kada je prijavljeno svega 145 kaznenih djela nasilja u obitelji, istaknuvši da te brojke ne znače eskalaciju, nego veću osviještenost i broj prijava. D.Pav./H